U 2018. godini

BiH: Podignuto samo šest optužnica za korupciju

Sud BiH je u istom periodu izrekao za koruptivna djela deset presuda od kojih je osam pravomoćno, dok su za organizirani kriminal izrečene presude u 30 predmeta od kojih je 26 pravosnažno okončanih.
Vijesti / Crna Kronika | 28. 12. 2018. u 17:50 Bljesak.info
Kopirati

Državno tužiteljstvo je u 2018. godini podiglo samo šest optužnica protiv 12 osoba zbog koruptivnih kaznenih djela, dok je za organizirani kriminal podignuto devet optužnih akata protiv 64 osobe, piše Birn.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sud BiH je u istom periodu izrekao za koruptivna djela deset presuda od kojih je osam pravomoćno, dok su za organizirani kriminal izrečene presude u 30 predmeta od kojih je 26 pravomoćno okončanih.

U odnosu na godinu ranije, Tužiteljstvo je podiglo optužnicu više jer je u 2017. bilo pet optužnih akata protiv šest osoba zbog korupcije, a za organizirani kriminal ih je podignuto devet protiv 56 osoba.

Među šest optužnica za koruptivna djela u ovom periodu su dvije podignute protiv Bože Mihajlovića, nekadašnjeg zamjenika glavnog tužiteljstvo Tužiteljstva BiH zbog nesavjesnog rada u službi. Sud BiH je kasnije obje optužnice spojio u jedan predmet, a Mihajlović se tereti da je nesavjesno postupio u vršenju službene dužnosti tužitelja i to propuštanjem nadzora nad radom Sadine Beridan-Zuhrić, daktilografa i referenta u Tužiteljstvu BiH.

Beridan-Zuhrić je, prema navodima Tužiteljstva, prisvojila privremeno oduzeti novac iz predmeta, pri čemu joj je propuštanje dužnosti nadzora od strane Mihajlovića omogućilo i zadržavanje tog novca, uslijed čega je nastupila imovinska šteta u iznosu preko 100.000 maraka.

Optužnica je podignuta i protiv nekadašnjeg glavnog tužiteljstva Tužiteljstva BiH Gorana Salihovića koja ga tereti za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, odnosno da je pribavio imovinsku korist u iznosu od preko 50.000 maraka.

U rujnu 2016. je suspendiran i protiv njega je vođen i disciplinski postupak, nakon čega je odlučeno da obavlja funkciju tužitelja Tužiteljstva BiH.

Državni sud je pravosnažno osudio deset osoba na 14 godina i osam mjeseci zatvora, dok ih je šest oslobođeno krivnje, a godinu ranije je bilo pet pravosnažno osuđenih i dvoje oslobođenih.
Najveća kazna za korupciju je izrečena Zoranu Lončaru, šefu smjene u Carinskoj ispostavi Aerodroma Sarajevo koji je osuđen na tri i po godine zatvora zbog primanja dara i drugih oblika koristi, a u istom predmetu je na dvije godine zatvora osuđen još jedan šef smjene u istoj ispostavi Mensur Mašetić, dok su carinici Maid Keč, Branka Tešić i Muhamed Hanjalić dobili po godinu i po zatvora za isto djelo.

S njima se sudilo i Vehidu Sadikoviću za zloupotrebu položaja, a iako je prvostupanjskom presudom dobio dvije godine zatvora, Apelaciono vijeće ga je pravomoćno oslobodilo krivnje.

U presudi Lončaru i ostalima se navodi da su u više navrata na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, na linijama za Istanbul, München i Beč, od putnika iz Kine, Turske, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije i BiH, uzimali mito u iznosu od 20 do 700 maraka kako im robu komercijalnog karaktera ne bi upućivali na redovnu carinsku proceduru.

Među pravomoćno osuđenim osobama u 2018. su carinici Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) Emir Tukulj, Šefkija Dacić i Emir Tatarević koji su osuđeni na zatvorske kazne zbog primanja dara te zloupotrebu položaja. Uposlenici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, Lejli Dautbašić, izrečena je jedinstvena kazna od 12 mjeseci zbog protuzakonitog posredovanja i prevare, a s druge strane su izrečene dvije uvjetne kazne.

Krivnje za zloupotrebu položaja je oslobođen komandir Granične policije Emir Dudo kojeg je optužnica teretila da je krajem 2016. u autoservis u Foči dovezao službeno vozilo i naredio radnicima da s tog automobila skinu nove gume s felgama te ih namontiraju na automobil u vlasništvu njegovog oca.

U odnosu na Nedima Kulenovića Sud je odbio optužnicu koja ga je teretila da je u službenim prostorijama kao šef Grupe za prinudnu naplatu u Regionalnom centru Banja Luka UNO tražio i primio nezakoniti dar, uz obrazloženje da tijekom istrage nikada nije ispitan.

Fahrudin Radončić, Bakir Dautbašić, Bilsena Šahman i Zijad Hadžijahić su oslobođeni krivnje za ometanje rada pravosuđa te davanje i primanje nagrade radi trgovine utjecajem.

Radončić je oslobođen krivnje da je naredio izvršenje pritiska na svjedokinju Azru Sarić da promijeni iskaz u postupku protiv Nasera Kelmendija na Kosovu, preko Šahman i Dautbašića, dok je istom presudom Hadžijahić, uposlenik Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, oslobođen krivice da je pokušao saznati da li je u vezi s pritiskom na svjedokinju Sarić otvorena istraga te da je pokušao uticati da se zatvori, a zauzvrat mu je, kako navode u Tužilaštvu, obećano imenovanje njegove supruge na mjesto veleposlanika.

U obrazloženju prvostupanjske presude je navedeno kako nije sporno da su optuženi pričali o imenovanju veleposlanice u Sloveniji, ali da optužba nije dokazala vezu obećanja i samog imenovanja te da tema oko izbora veleposlanice počinje prije nego je istraga otvorena.

“Nema dokaza da je primljena nagrada ili drugi oblik koristi niti da je netko od optuženih utjecao na imenovanje ili posredovao kod članova Predsjedništva BiH”, navodi se u obrazloženju prvostupanjske presude.

Apelaciono vijeće Suda BiH je ukinulo presudu kojom je sutkinja Azra Miletić osuđena na dvije i po godine zatvora zbog primanja dara i drugih oblika koristi i vođenje daljnjeg postupka je prebačeno na sarajevski Općinski sud.

Prvostupanjskom presudom je Miletić proglašena krivom da je primila dio obećanog dara preko posrednika S-1, u iznosu od najmanje 3.000 eura, radi pogodovanja u predmetu protiv Rame Brkića i Senada Šabića, a oslobođena je krivnje za kršenje zakona od strane suca.

“Postoje važni razlozi koji opravdavaju prenošenje postupka na mjesno nadležni sud jer se na taj način mogu sačuvati vanjski utisak nepristranosti i nezavisnosti, kao i omogućiti optuženoj ostvarivanje prava na pravično suđenje… Vijeće je mišljenja da će otkloniti učinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka u procesu koji će biti proveden u Općinskom sudu u Sarajevu”, navedeno je u odluci Apelacijskog vijeća.

Kada je u pitanju organizirani kriminal, najviše osoba, čak 27 je optuženo u predmetu “Volan”, tereti se da su duži period na području Kantona Sarajevo, Istočnog Sarajeva, Tuzlanskog Kantona i zapadne Hercegovine ukrali najmanje oko 200 vozila čija tržišna vrijednost dostiže višemilijunske iznose, iznuđivali novac od vlasnika na ime povrata, krijumčarili automobile i dalje prodavali te falsifikovali i uništavali službene isprave.

Protiv Elvisa Salčinovića, Denisa i Tonija Hamidovića, Vehbije Salčinovića, Luke Hrustića, Kenana Frndića, Nedeljka Dakića i Božidara Trišića je podignuta optužnica zbog međunarodne trgovine ljudima i iskorištavanja žena, djece i maloljetnika za vršenje krađa i džeparenja u Parizu i drugim gradovima u Francuskoj. Pored pripadnosti organiziranoj grupi, Salčinović i ostali su optuženi i za davanje dara i drugih oblika koristi, davanje mita te zloupotrebu položaja.

Ostale optužnice koje su podignute u 2018. za organizirani kriminal se odnose na neovlašten promet drogom, krijumčarenje ljudi te krivotvorenje isprave i ovjeru neistinitog sadržaja.

Sud BiH je zbog organiziranog kriminala pravomoćno osudio 27 osoba na skoro 50 godina zatvora, osam osoba je dobilo uvjetne kazne, dok je krivnje oslobođeno deset osoba, od kojih tri pravomoćno, a u 19 predmeta su presude izrečene po sporazumu.

Najveća prvostupanjska kazna je izrečena u predmetu Jerko Ivanković Lijanović i ostali kojom je devet osoba osuđeno na ukupno 52 godine i osam mjeseci zatvora zbog organiziranog kriminala, pranja novca, porezne utaje i neplaćanja poreza te krivotvorenja ili uništenja poslovnih knjiga ili isprava.

Jerko Ivanković Lijanović osuđen je na 12 godina, Slavo Ivanković Lijanović je dobio 10 godina zatvora, Milorad Bahilj i Jozo Slišković su dobili jedinstvene kazne od po pet godina i deset mjeseci zatvora, a Mirjana Šakota i Miroslav Čolak su osuđeni na po pet godina zatvora. U istom predmetu su Željko Mikulić, Draženko Kvesić i Mirko Galić osuđeni na po tri godine zatvora.

Firme “Farmer”, “Farmko” i “Optimum” su novčano kažnjene s tri milijuna maraka, a pored zatvorskih Jerko i Slavo Ivanković Lijanović su dobili 50, odnosno 30.000 maraka novčanih kazni. Prvostupanjskom presudom se oduzima imovinska korist od blizu deset milijuna maraka koja je pribavljena izvršenjem djela.

Vijeće je u obrazloženju odluke navelo da je Optužba dokazala da su Jerko i Slavo Ivanković Lijanović organizirali kriminalnu grupu od 2007. do 2012. godine, a kojoj su pristupili ostali optuženi, te osnivali firme s minimalnim kapitalom od 2.000 KM s ciljem stjecanja koristi koja potiče od neplaćenog i utajenog poreza na dodatnu vrijednost (PDV), opranog novca i neprikazane realizacije neplaćene u gotovini za robu prodatu na crnom tržištu.

“Ostali optuženi su postupali kao pripadnici grupe tako što je svako od njih imao svoju ulogu, bilo da su osnivači firmi, zajmodavci ili knjigovođe”, rekla je u obrazloženju odluke predsjedavajuća Prvostupanjskog vijeća Amela Huskić.

Krivnje za organizirani kriminal i pranje novca u ovom predmetu je jedini oslobođen Jozo Ivanković Lijanović, uz obrazloženje da je u inkriminirano vrijeme imao priliv novca iz privatnih izvora koje Tužilaštvo nije uzelo u obzir.

Kada su u pitanju pravosnažne presude, najveće kazne od po šest godina zatvora su dobili Goran Jovanović i Alen Jahić zbog organiziranog kriminala i pranja novca, a Jahić je osuđen i zbog neovlaštenog prometa drogom.

Ostale kazne za organizirani kriminal su izrečene zbog neovlaštenog prometa drogom, krijumčarenja ljudi, pranja novca, krivotvorenja isprava i trgovine ljudima.

Kopirati