Nikom ništa

Kolektori: Mostarska šutnja i grčka krivnja?

Bešlić je u veljači izjavio da nisu uspjeli osigurati sredstva za nesmetan rad pročistača, za što je na godišnjoj razini potrebno 2,5 milijuna KM.
Gospodarstvo / Ulaganja | 11. 06. 2018. u 10:56 Bljesak.info
Kopirati

Brojni međunarodni dužnosnici, pogotovo predstavnici institucija koje su uložile ogromna novčana sredstva, poput šefa Ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Emanuela Salinasa i veleposlanika Kraljevine Švedske u BiH Andersa Hagelberga, postavljaju posljednjih dana pitanje zbog čega u rad nije pušteno najmodernije postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Mostaru, piše Dnevni avaz navodeći kako ''odgovora na to, očito, nema''.

''Ni javnost u Mostaru ne zna zbog čega u rad nije pušten famozni pročistač, u čiju su gradnju Svjetska banka, Vlada Švedske i Europska komisija uložile 23 milijuna KM, dok Neretva dnevno proguta 10.000 kubika otpadnih voda'', piše Avaz.

Novine napominju kako je mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić, rekao proteklog tjedna novinarima da se u cijeloj priči čeka odgovor grčke firme Aktor, koja je bila izvođač radova na projektu, kao i da su u Gradskoj upravi ispunili sve uvjete koje su Grci od njih tražili.

 

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pitanje je, navodi Avaz, prebacuje li Bešlić sada krivicu na Grke ili je ova kompanija, za koju su se vezale razne afere u Makedoniji i Srbiji, "zabrljala stvar" i u Bosni i Hercegovini.

Bešlić je u veljači izjavio da nisu uspjeli osigurati sredstva za nesmetan rad pročistača, za što je na godišnjoj razini potrebno 2,5 milijuna KM.

Avaz ističe kako je svečanost puštanja u rad postrojenja bila zakazana za 19. ožujka ove godine, ''ali je naprasno, bez objašnjenja, otkazana''.

Podsjećamo, Salinas je rekao kako je Svjetska banka pomogla i obnovu Starog mosta nakon rata te da su u okviru projekata te međunarodne monetarne institucije urađene i rekonstrukcije ceste Sarajevo-Mostar, vodovodnog sustava, škola i bolnica, odlagališta čvrstog otpada i drugi projekti koji su pružili podršku privatnom sektoru i doprinijeli otvaranju radnih mjesta.

Prema njegovoj procjeni od rata je uloženo oko 100 milijuna američkih dolara, kao sredstava Svjetske banke i približno toliko i od drugih donatora u korist građana Mostara. Međutim, ukoliko pitanje puštanja u rad pročistača ne bude riješeno ubrzo, Salinas je stava da će biti vrlo teško pokrenuti nove projekte u Mostaru u situaciji kada je jedna od glavnih investicija neiskorištena bez opravdanih razloga.

Kopirati