Nemedicinsko osoblje

HNŽ: Gotovo 500 djelatnika višak u zdravstvu

Na press konferenciji ministar je rekao kako je višak većinom nemedicinsko osobe.
Gospodarstvo / Posao | 16. 03. 2018. u 12:05 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Gotovo 500 djelatnika je višak u zdravstvu HNŽ-a'', rekao je ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi  HNŽ-a  Goran Opsenica, govoreći o  stanju u zdravstvu i položaju zdravstvenih djelatnika.

Na press konferenciji ministar je rekao kako je višak većinom nemedicinsko osobe. Rekao je kako  se je djelatnici primaju na rad u zdravstvenim ustanovama bez raspisanih natječaja.

Odgovorne za takvo stanje vidi u onima koji su na čelu zdravstvenih ustanova.

''Onaj tko je na čelu kuće, on je najodgovornija osoba'', rekao je Opsenica.

Dodao je da Vlada HNŽ-a nema zdravstvenog inspektora koji bi mogao pratiti i regulirati ovu oblast, jer Vlada ima moratorij na zapošljavanje.  

 Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Goran Opsenica prozvao je u petak na tiskovnoj konferenciji u Mostaru rukovodeće i upravljačke strukture zdravstvenih ustanova u toj županiji za, kako je kazao, težak materijalni položaj zdravstvenih djelatnika i nagomilane dugove u bolnicama.

 Dodao je kako ''ustanove, nisu lude, nego se samo takve prave, a da su zbunjeni osnivači znanstvenih ustanova u dugogodišnjoj hibernaciji" te da i jedni i drugi čekaju da probleme riješi Vlada HNŽ-a. Kada je riječ o broju zdravstvenih ustanova u HNŽ-u (12 domova zdravlja i tri bolnice) i broju zaposlenika u njima (3693), Opsenica smatra kako je zdravstveni sustav preglomazan i rastrošan.

Resorni ministar je ovom prilikom podsjetio kako je od 2012. do 2018. godine Zavod zdravstvenog osiguranja (ZZO) HNŽ za 35 posto ili 24 milijuna maraka uvećao sredstva za financiranje zdravstvenih ustanova, a da su materijalna prava uposlenika ostala neprimijenjena.

''Posljedica stalnoga povećanja sredstava za financiranje zdravstvenih ustanova je mizeran postotak financijskoga plana od 13,8 posto za osnovna prava osiguranika (lista lijekova, ortopedska i druga pomagala, liječenje van županije i refundacija bolovanja) što je uvjerljivo najniži postotak izdvajanja u FBiH'', objasnio je Opsenica.

Dodao je kako HNŽ vrvi privatnim poliklinikama i ordinacijama u kojima rade legalno samo dva doktora medicine, i to isključivo privatno te još tri doktora medicine koji su zaposleni u javno zdravstvenim ustanovama te imaju odobrenje za rad u okviru dopunsku prakse.

Ministar je još jednom podvukao kako Vlada nije poslodavac doktorima, nego da je strana u pregovorima te da je tu ulogu i preuzela. Istaknuo je kako je poziv strukovnom Sindikatu doktora medicine i stomatologije otvoren bez obzira što su odbili potpisati protokol o pregovaranju te najavili štrajk za 19. ožujka. Pozivu županijske vlade odazvala su se ostala dva sindikata - Nezavisni strukovni sindikat radnika u zdravstvu na području HNŽ-a i Nezavisni sindikat uposlenika SKB Mostar te potpisali protokol i otpočeli pregovore.

Ponovio je kako se kolektivni ugovor može zaključiti kao granski, opći i pojedinačni te da granske kolektivne ugovore za nezaposlene u zdravstvenim ustanovama zaključuju nadležna ministarstva i županijske vlade s jedne strane te reprezentativni sindikat s druge strane.

Podsjećamo, Vlada HNŽ-a se nedavno sastala s predstavnicima Strukovnog sindikata liječnika medicine i stomatologije u HNŽ-u. Još jedanput su istaknuli kako se, kroz granski kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i djelatnika u zdravstvu u HNŽ, za svaku kategoriju djelatnika u sustavu zdravstva definiraju svi elementi za obračun plaća, ali i druga prava i obveze.

Strukovni sindikat liječnika medicine i stomatologije u HNŽ-u od županijske vlade traže potpisivanje zasebnog kolektivnog ugovora za doktore medicine i stomatologije, kao što je to urađeno u drugim županijama. Također, traže povećanje satnice s trenutne 2 marke na 2,6 maraka te povećanje koeficijenata za 1,2 za sve grupe liječnika - za doktore medicine, specijaliste i subspecijaliste.

Ranije je najavljeno da ukoliko 19. ožujka dođe do štrajka, liječnici će obrađivati samo pacijente čiji je život ugrožen i kojima zbog njihovog stanja prijeti trajni invaliditet. Onkološki pacijenti i trudnice primat će se po ustaljenom redoslijedu, a sve ostalo stavlja se na čekanje.

Kopirati
Drag cursor here to close