Strategija iza strategije

BiH bez mina - nemoguća misija

Inače, u Strategiji protuminskog djelovanja koja je usvojena na posljednjoj sjednici Vijeća ministara, prema procjenama, u BiH je trenutno ugroženo 1.389 zajednica s ukupno oko 517.000 stanovnika
Vijesti / Flash | 11. 02. 2019. u 08:20 Bljesak.info
Kopirati

Bosna i Hercegovina dobila je novu, treću Strategiju protuminskog djelovanja i, kako stvari stoje, ni tu neće biti kraj s obzirom na to da je više od tisuću kvadratnih kilometara pod minama, a da je krajnji rok za čišćenje postavljena 2025. godina, što je, prema ocjeni analitičara, nemoguće, prenose Nezavisne.

"Ako uzmemo kao parametar 2016. godinu, za čišćenje BiH od mina trebat će nam 43 godine. Nema šanse da se do 2025. godine završi taj posao, posebno ako uzmemo u obzir da je međunarodnih donatora sve manje, a i financiranje je manje. Dvadeset i nešto godina to nismo uspjeli uraditi i sad neko planira to uraditi za šest godina", rekao je Davor Kolenda, analitičar protuminskih aktivnosti.

Tekst članka se nastavlja ispod banera


Inače, u Strategiji protuminskog djelovanja koja je usvojena na posljednjoj sjednici Vijeća ministara, prema procjenama, u BiH je trenutno ugroženo 1.389 zajednica s ukupno oko 517.000 stanovnika, što je oko 14 posto od ukupnog broja ljudi koji žive u BiH. Sumnjive površine procjenjuju se na 1.091 kvadratni kilometar, od čega se na šumsko zemljište odnosi preko 60 posto i uglavnom se nalazi na entitetskoj liniji razgraničenja, daleko od urbanih sredina, dok se u financijskom planu navodi da je potrebno oko 336 milijuna KM za realizaciju strategije do 2025. godine.

Usvajanjem ove strategije treći put pomjeren je rok za čišćenje zemlje od mina. Prva strategija protuminskog djelovanja 2002. do 2009. godine predviđala je zemlju bez utjecaja mina 2009. godine. Već 2004. godine bilo je očigledno da je taj strateški cilj preoptimističan. Poslije toga urađena je strategija za period od 2009. do 2019. godine i u međuvremenu dvije revizije, od kojih je ona 2012. godine utvrdila da nema novaca za strateški cilj, odnosno BiH bez mina do 2019. godine. Revizija posljednje usvojene strategije planirana je 2020. i 2023. godine.

"Vijeće ministara neće da da 30 milijuna KM za deminiranje u BiH, a ni entitetske vlade nisu povećale svoja sredstva. Realizacija planova za razminirivanje ne prelazi 50 posto i kako očekivati da u narednih šest godina završimo taj posao. Hrvatska, koja ima tri puta manje površine pod minama, produžila je rok do 2026. godine, a samo u posljednje dvije godine iz europskih fondova dobili su više novca nego BiH u zadnjih 20 godina", tvrdi Kolenda, ističući da će se BiH mina riješiti nakon što uđe u Europsku uniju i kada joj se otvore određeni fondovi, te da se u suprotnom nema o čemu pričati, jer je nemoguće zainteresirati donatore 20 i više godina nakon što je završen rat.

I sama strategija, koja se uglavnom bavi statistikom iz prethodnih godina, kao probleme u realizaciji i postizanju cilja, a to je BiH bez mina 2025. godine, navodi na prvom mjestu smanjeno zanimanje donatora i ograničena financijska sredstva. Iz podataka u periodu od 2009. do 2016. godine može se vidjeti da donatori daju sve manje novca s obzirom na to da je 2009. od donacija za čišćenje od mina dobila 29,4 milijuna KM, a 2016. tek 14,7 milijuna KM.

U periodu od 1992. do 2016. godine u BiH od mina je stradalo 8.802 ljudi, od kojih je poslije rata 1.802. Podaci pokazuju i to da se navjeći broj nesreća događa u proljeće i jesen, kada su u tijeku poljoprivredni radovi i nabavka ogrijeva, prenose Nezavisne.

Kopirati