Kršenje ljudskih prava

Bh. novinarke često izložene mobbingu i diskriminaciji

Na radionici je navedeno da u bosanskohercegovačkim medijima samo 24 posto uredničkih i direktorskih pozicija pripada ženama.
Gospodarstvo / Posao | 29. 06. 2019. u 18:59 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: PR / Radionica o položaju novinarki u Banja Luci

Mobing i diskiminacija su najučestaliji oblici kršenja ljudskih prava novinarki u medijskim kućama, zbog čega je neophodno educirati novinarke o njihovim pravima i potaknuti ih da više koriste pravnu i institucionalnu zaštitu, rečeno je na radionici "Položaj i zaštita novinarki u bh. medijima" održanoj u Banja Luci u organizaciji Udruženja BH novinari. 

Namjera BH novinara je da jačanjem mreže novinarki, međusobne solidarnosti i unaprjeđenja znanja o zakonskim i institucionalnim mehanizmima zaštite ženskih ljudskih prava, poboljšaju položaj novinarki i motiviraju ih da se bore za jednak pristup menadžerskim i uredničkim pozicijama, te budu ravnopravne sa svojim muškim kolegama u raspodjeli utjecaja i moći u medijima.  

Na radionici je navedeno da u bosanskohercegovačkim medijima samo 24 posto uredničkih i direktorskih pozicija pripada ženama. 


Glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina Sandra Gojković Arbutina istaknula je da se u većini slučajeva smatra da žene ne mogu biti na nekoj većoj poziciji zbog rodnih predrasuda, zbog toga što se smatraju "slabijim" od muških kolega i da ne mogu izvršavati svoje zadatke na jednako dobar način. 

''U redakciji Nezavisnih mi to svakodnevno demantiramo, smatram da žene mogu jednako kvalitetno ali i bolje obavljati ove dužnosti, jer su senzibilnije na većinu potreba novinara i novinarki, uključujući i svu težinu svakodnevnih novinarskih zadataka'', rekla je Gojković Arbutina. 

Dopisnica Oslobođenja iz Banje Luke Gordana Katana kazala je da je u zaštiti novinarki posebno važna podrška matične redakcije, podrška kolega i solidarnost svih iz novinarske zajednice u slučajevima prijetnji, napada ili drugih oblika nasilja. 

''Poražavajuća je činjenica da kolege neće da stanu iza onih koji dobivaju prijetnje ili im se krše ljudska prava'', naglasila je Katana. 


Istaknuto je da su nepovjerenje u institucije i organizacije koje se trebaju baviti slučajevima kršenja prava novinarki, nedovoljna podrška medijske kuće ali i kolega samo neki od razloga zašto novinarke skoro pa i nikako ne prijavljuju kršenja njihovih prava.   

Novinarka EuroBlica Milkica Milojević smatra da su novinarke u Republici Srpskoj i cijeloj BiH više izložene verbalnim napadima, seksizmu i ostalim vidovima spolne diskriminacije i zastrašivanja nego muške kolege, čak se i u komunikaciji sa novinarkama koristi drugačiji seksistički jezik. 

Za nju je poseban problem višegodišnji honorarni rad novinarki ili "rad na crno" bez ikakvog ugovora, prijave, plaćanja zdravstvenog osiguranja i drugih poreza i doprinosa. 


Više od 20 sudionika radionice - novinarki, predstavnika NVO, aktivista i braniteljica ljudskih prava iz Banje Luke, Bihaća, Sarajeva i Bosanske Krupe uputili su javnu podršku urednici portala E-trafika Vanji Stokić koja je svakodnevno izložena nezakonitom legitimiranju policije tijekom obavljanja novinarskih zadataka u dvorištu crkve Hrista Spasitelja u Banja Luci, gdje se okupljaju građani sa zahtjevom razjašnjavanja slučaja nastradalog mladića Davida Dragičevića, priopćeno je iz Udruge BH novinari.   

Sudionici radionice će službenim pismom zahtijevati od MUP-a Republike Srpske zaustavljanje represije nad novinarkom Vanjom Stokić. 

Radionica u Banja Luci je održana u okviru projekta "Jačanje mreže novinarki u BiH", koji realiziraju BH novinari kroz USAID-ov Program osnaživanje nezavisnih medija (IMEP) i uz podršku organizacije Free Press Unlimited iz Nizozemske.

Kopirati
Drag cursor here to close