"Kako dalje...''
CCI: Izazivanje političkih kriza usporava Reformsku agendu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Konstantno izazivanje političkih kriza usporavalo je procese planirane Reformskom agendom, dok su akcijski planovi usvajani po ubrzanoj proceduri, bez javne rasprave i stručne javnosti - smatraju u Centrima civilnih inicijativa (CCI).
''Kada pogledamo unazad i sagledamo realne efekte provedbe Reformske agende, možemo zaključiti da je ovu agendu odlikovao nedostatak transparentnosti u provođenju reformi i izostanak javne rasprave, zatim nedostatak objektivnosti u planiranju reformi i izostanak opredjeljenja za provođenje reformskih mjera'', rekao je Ismar Hora, projekt menadžer CCI-a, čiji predstavnici su organizirali danas u Banja Luci raspravu o temi "Kako dalje poslije (ne)uspješne Reformske agende“.
Pročitajte još
Najveći problem je, kaže, bio u tome što je duh Reformske agende bio da se pojača socijalna klima, ali se kroz njenu provedbu pokazalo da je fokus bio na konsolidaciji proračuna i jačanju javnih financija, dok su oblasti, kao što je vladavina prava i reforma socijalne politike stavljene na margine same agende.
Hota je ocijenio da je, ako se gledaju procenti, RS imala najbolje rezultate, te da je provedba Reformske agende u tom bh. entitetu iznosila oko 80 posto, u Federaciji BiH zbog učestalijih političkih kriza 40 procenata, dok je na nivou Vijeća ministara BiH bila 76 posto.
Međutim, dodaje, vrlo je teško napraviti jasnu korelaciju između provođenja akcijskih planova i istinskih efekata, odnosno poboljšanja standarda života, jer stavke u akcijskim planovima nisu bilo dovoljno definiranje i nije bilo moguće odrediti njihov konačan rezultat.
Na okruglom stolu je bilo riječi o realizaciji Reformske agende kroz šest ključnih oblasti (javne financije, porezna politika i fiskalna održivost; poslovna klima i konkurentnost; tržište rada; socijalna politika i reforma mirovinskog; reforma javne uprave; vladavina prava i dobro upravljanje).
