Vlast dužna 500 milijuna KM

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tijela vlasti na različitim razinama samo u Federaciji Bosne i Hercegovine trenutačno duguju više od 500 milijuna KM zaposlenima koji su podnijeli tužbe zbog nepoštivanja odredbi postojećih kolektivnih ugovora o radu, prenosi Dnevni avaz.

List podsjeća kako je to još jedan dokaz koliko je nužno mijenjati postojeće zakonodavstvo kojim se uređuju prava iz radnog odnosa i na čemu inzistira i Međunarodni monetarni fond (MMF) uvjetujući time nastavak provedbe postojećeg stand-by aranžmana s BiH.

Problem dolazi na naplatu

"Nema drugog rješenja nego potpisati nove (kolektivne) ugovore. Vlast je ovaj problem dugi niz godina stavljala pod tepih, a sada on dolazi na naplatu", kazao je Safudin Čengić, predsjednik udruženja poslodavaca FBiH.

Podsjetio je kako su entitet, županije i cijeli niz općina na temelju pravomoćnih sudskih presuda do sada dužni više od 500 milijuna KM zaposlenima u različitim djelatnostima koji su tužili vlasti zbog nepoštivanja odredbi kolektivnih ugovora o radu.

Od tog iznosa oko 150 milijuna odnosi se na kršenje prava koje imaju zaposleni u obrazovnim ustanovama.

Čengić ističe kako nema dvojbi da odštete moraju biti isplaćene, no sada je problem kako to učiniti jer novca nema.

"Na kraju će teret plaćanja pola milijarde maraka snositi poslodavci i građani plaćajući porez, jer se taj dug može namiriti samo iz poreza", ističe Čengić.

Zakon duši poduzetnike

Poslodavci u BiH već godinama inzistiraju da se promijene postojeći entitetski zakoni o radu na temelju kojih su sačinjeni i kolektivni ugovori koji radnicima jamče značajnu zaštitu od otkaza.

Čengić je ranije izjavio kako postojeće radno zakonodavstvo "guši" poduzetnike, jer ih obvezuje zadržavati radnike i u uvjetima kada za njih nema posla.

Poduzetnici su zatražili definiranje fleksibilnijih kriterija za zapošljavanje i otpuštanje radnika, a tim se zahtjevima u okviru trenutačnog stand-by aranžmana s BiH pridružio i MMF uvjetujući time nastavak financijske potpore kroz kredit.

Sindikati u BiH iskazali su otvoreno protivljenje takvim zahtjevima, a od njihova ispunjenja javno je odustala i vlada Republike Srpske.

Krpanje rupa kreditom

"Kredit MMF-a uvijek je povoljniji s aspekta kamatne stope, no uvijek je veoma nepovoljan kada su u pitanju prateći uvjeti koji su često politički teški i neprovedivi", kazala je predsjednica vlade RS Željka Cvijanović obrazlažući protivljenje zahtjevima MMF-a.

Kredit MMF-a entitetima u BiH do sada je služio uglavnom za "krpanje" proračunskih rupa i ukalkuliran je i u plan javne potrošnje do sredine ove godine kada istječe dvogodišnji stand-by aranžman vrijedan oko 420 milijuna eura.

Vlasti RS već su počele pregovore s jednom komercijalnom bankom iz Rusije čije ime ne žele otkriti i od koje pokušavaju dobiti kredit od 200 milijuna eura kako bi premostili "rupu" koja će se nužno pojaviti raskine li se doista aranžman s MMF-om.

Ministar financija FBiH Anto Krajina naznačio je kako u Federaciji BiH tek tragaju za potencijalnim zamjenskim kreditnim sredstvima.