Ukrajinska vlada pokrenula "antiterorističku operaciju" na istoku zemlje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Krv je ponovo prolivena u Ukrajini i ona se nalazi u predvorju građanskog rata, napisao je ruski premijer Dmitrij Medvedev na svojoj "Facebook" stranici.

Uzrok ukrajinske tragedije jeste taj što legitimne vlasti nisu čak ni pokušale da održe red i zakon u onim dijelovima zemlje kada je tamo prvobitno počelo zauzimanje administrativnih zgrada, dodao je on, a preneo Itar -Tass.

Medvedev smatra da se sada nezakoniti vladari nadaju da će uspostaviti red koji su sami uništili dolazeći na vlast u oružanoj pobuni. Akcija je izazvala protivakciju. Zbog državnog udara (u Kijevu), narod prosvjeduje u regijama i to je lančana reakcija, napisao je Medvedev.

On smatra da ukrajinski narod treba da se angažira u stvaranju države na osnovu jednokosti naroda i njihovih jezika. Siromašan narod je postao talac osrednjih političara koje nije izabrao i neodgovornih radikala koji su zamijenili policiju i vojsku. Kaos je ispunio vakum vlasti, napisao je Medvedev.

On smatra da samo narod može da stvori modernu ukrajinsku državu, bez tutora, nacionalista i bandita i bez tajnih posjeta direktora CIA, napisao je Medvedev.

Borbeni i spremni

Prvi bataljun ukrajinske Nacionalne garde upućen je "na front" na istoku zemlje, izjavio je tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Andri Parubi.

Bataljun je formiran od dobrovoljaca koji su bili u jedinicama za samoobranu na Majdanu, trgu u Kijevu na kojem su pobunjenici u veljači svrgnuli proruski režim predsjednika Viktora Janukoviča, napisao je Parubi na svom Facebooku.

''Vojnici su vrlo borbeni i spremni da brane Ukrajinu. Situacija nije jednostavna'', kazao je Parubi po povratku iz Luganska, dijela rudarskog bazena Donbass u kojem se već nekoliko dana odvija proruska oružana pobuna.

Pobunjenici drže od 6. travnja lokalno sjedište specijalnih službi (SBU). Pobunjenici su u ponedjeljak prešli u ofanzivu na istoku Ukrajine zatraživi pomoć od Vladimira Putina.

Ukrajinski parlament je poslije pripajanja Krima Rusiji, odobrio formiranje Nacionalne garde koja broji do 60.000 ljudi, suočen s mogućnošću upada ruske vojske na istoku zemlje. Garda je zadužena za unutarnju sigurnost, sigurnost granica i borbu protiv terorizma.

S druge strane, vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksandar Turčinov je danas u parlamentu te zemlje objavio da je na sjeveru Donjecke oblasti rano jutros pokrenuta "antiteroristička operacija".

''Antiteroristička operacija pokrenuta jutros na sjeveru Donjecke oblasti će biti realizirana u fazama i na uravnotežen i odgovoran način'', rekao je Turčinov, prenijeli su ruski mediji.

NATO traži od Rusije da povuče vojsku s granice 

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen pozvao je u utorak Rusiju da smanji pritisak u ukrajinskoj krizi povlačenjem svojih trupa okupljenih blizu granica.

- Zabrinut sam zbog posljednjih promjena u Ukrajini, nasilja koje vrše male separatističke skupine i zbog vojnog pritiska Rusije na ukrajinskim granicama - izjavio je Rasmussen po dolasku na sjednicu mninistara odbrane Europske unije.

- Pozivam Rusiju da smanji pritisak u ovoj krizi, povuče svoje trupe s granice, prestane destabilizirati Ukrajinu i pokaže da ne podržava nasilne akcije proruskih separatista - dodao je on.

Rasmussen treba da prezentira europskim ministrima koje mjere poduzima Atantski savez kako bi jamčio sigurnost zemljama istočne Europe, posebno baltičkim zemljama, Poljskoj i Rumunjskoj.

Kako bi ih umirio, NATO je odlučio da privremeno rasporedi avione-radare Awacs.

Sjedinjene Američke Države su rasporedile šest lovaca-bombardera F-15 kao pojačanje baltičkim zemljama, 12 F-16 i tri transportna aviona u Poljskoj. 

Druge europske zemlje, među kojim Francuska i Velika Britanija, izrazile su spremnost da pošalju avione u ove zemlje ako to NATO zatraži u narednim tjednima.

Brutalni planovi Rusije 

'''Još jednom bih želio da naglasim da je cilj ovih mjera da se zaštite građani Ukrajine'', istaknuo je Turčinov tijekom obraćanja Vrhovnoj Radi.

On je tom prilikom također optužio Rusiju da gaji "brutalne planove" za destabilizaciju jugoistoka Ukrajine time što, kako je naveo, pruža podršku "separatističkim militantima".

''Rusija je gajila i nastavlja da gaji brutalne planove'', istaknuo je Turčinov na zasjedanju ukrajinskog parlamenta, a prenijela agencija AFP.

''Oni žele zapaliti vatru ne samo u Donjeckoj oblasti, nego i na čitavom jugu i istoku Ukrajine, od Harkova do Odese'', naveo je v.d. ukrajinskog predsjednika.

Turčinov je jučer potpisao ukaz o početku specijalne operacije na istoku zemlje, priopćila je njegova pres-služba, prenosi Itar-tas s.

Rat vodom, čajem i ketchupom 

Turčinov je ranije najavio pokretanje "sveopće antiterorističke operacije" s ciljem da ukrajinske vlasti povrate kontrolu nad policijskim i vladinim zgradama koje su prethodnih dana zauzeli proruski demonstranti u desetak gradova na istoku zemlje, prenosi Tanjug.

Iz Ukrajine dolaze i vijesti kako je smanjena isporuka vode Krimu čak 12 puta u odnosu na dosadašnje uobičajenu vodoopskrbu o čemu je obaviješten i ruski predsjednik Vladimir Putin.

Prema pisanju Glasa Rusije, Krim sada od Ukrajine dobiva tek 5,5 kubnih metara vode u sekundi, dok norma iznosi oko 70 kubnih metara u sekundi. 

Istodobno, ukrajinski aktivisti pokrenuli su kampanju te će se obratiti McDonaldsu sa zahtjevom da se iz prodaje izbace čajevi i ketchup ruskih proizvođača.

UN podnio izvještaj

Istodobno, Ujedinjeni narodi su u izvještaju objavljenom u utorak o situaciji u vezi s ljudskim pravima u Ukrajini priopćili kako je korupcija, nedostatak neovisnosti pravosuđa i slobodnih izbora među korijenima koji su uzrokovali prosvjede u Ukrajini od studenog do veljače.

U izvještaju u utorak se navodi da je 121 osoba, od kojih je većina prosvjednika, poginula tijekom prosvjeda i da također postoje brojni izvještaji o mučenju i lošem ophođenju prema prosvjednicima.

Iz Ureda visoke tajnice za ljudska prava pri UN-u se ističe da je ured pronašao vjerodostojne optužbe za zlostavljanje, proizvoljna uhićenja i mučenje aktivista i novinara koji nisu podržali referendum 16. ožujka.

Izvještaj se zasniva na pronalascima pomoćnika glavnog tajnika za ljudska prava, Ivana Simonovića.