(ne)dodirljivi

Pravosuđe i korupcija: Imaju šemu, pa ubace čovjeka sa strane

Vijesti / BiH-EU | 30. 04. 2014. u 16:48 Z.S.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Korupcija u Bosni i Hercegovini najrasprostranjenija je pojava koja nagriza društvo i koči napredak, ali, sudeći po tvrdnjama odgovornih, i skoro najnevidljivija pojava.

Iako mnoga istraživanja tvrde i pokazuju kako nema dijela zamršenog sustava u BiH, koji nije korumpiran i kojem u korumpiranosti upravo pomaže ta složenost, sve karike u tom lancu uglavnom tvrde kako u njihovim redovima korupcije nema. Barem ne službeno.

''U Tužiteljstvu BiH nismo imali pritužbe na korupciju u instituciji'', rekao je tako za Bljesak.info Boris Grubišić glasnogovornik Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.

No, Grubišić kaže kako je ta institucija u potpunosti spremna odgovoriti na korupciju i baviti se kažnjavanjem korupcije.

Karika u zamršenom lancu

''Tužiteljstvo BiH spremno je procesuirati i procesuira svaki predmet s koruptivnim kaznenim djelima iz naše nadležnosti, bez obzira na instituciju i bez obzira tko je pojedinac koji se tereti za to kazneno djelo'', naveo je Grubišić i dodao kako je to Tužiteljstvo BiH i pokazalo u više predmeta.

No, u izvještajima EU napominje se kako još uvijek ne postoji evidencija predmeta korupcije na visokoj razini te da usložnjenost sustava omogućuje pravosuđu da bude jedna od karika u zamršenom lancu korupcije.

''Pravosuđe pati od složene strukture i neusuglašenosti između različitih institucija u okviru pravosuđa u cijeloj zemlji. Uz to, pravosudni sustav još uvijek nije slobodan od nacionalnog, ili političkog uplitanja. Suci koji nastoje sačuvati neovisnost navodno su izloženi različitim oblicima zastrašivanja. Nedvojbeno jasne nadležnosti koje se preklapaju na različitim pravosudnim razinama u BiH koriste tužitelji i sudovi za upućivanje predmeta u oblasti gdje se mogu izvući nečinjenjem, i na taj se način najosjetljiviji predmeti ubijaju'', navodi se u izvještaju.

Kao posljedicom ustavnog uređenja, pravosuđe u BiH se suočava s problemom svoje kompleksne strukture. Tako u Bosni i Hercegovini postoje četiri autonomna i odvojena pravosudna sustava: onaj na državnoj razini, na entitetskim razinama – Republika Srpska i Federacija BiH te Brčko distrikt. Sve to doprinosi ukupnoj neučinkovitosti pravosuđa. Takvo ustrojstvo nalaže svakom pojedinom zakonodavstvu na određenoj razini da regulira svoj pravosudni sustav, a sve to dovodi do neusklađenosti i do nedostatka koordinacije, raznovrsne sudske prakse i nejednakog tretmana sličnih činjeničnih ili pravnih situacija. Uz to, razliku među pravosudnim razinama čini i to što se financiraju iz različitih izvora, iz čak 14 različitih i nejednakih proračuna.

Kresanje plaća

Jedan od koraka u borbi protiv korupcije u pravosuđu je osnivanje Ureda disciplinskog tužitelja kao neovisnog tijela u sklopu Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH. Taj ured zaprima pritužbe i provjerava ih te ispituje navode protiv sudaca, tužitelja i njihovih stručnih suradnika u pogledu povrede dužnosti i pokreće disciplinski postupak pred nadležnim tijelima Vijeća. No, do sada to tijelo nije donijelo niti jednu kaznu zbog korupcije u pravosuđu.

Izvještaj Europske unije navodi kako pokušaji vlasti da smanje korupciju povećanjem plaća sudaca na početku reforme 2003. i 2004. godine još uvijek nisu dali željene rezultate. No, ove se godine razmišljalo o smanjivanju plaća u pravosuđu na što je oštro reagiralo Tužiteljstvo BiH tvrdeći kako odlučivanje Vijeća ministara BiH o Nacrtu zakona o plaćama i naknadama u sudskim i tužiteljskim institucijama na razini BiH predstavlja najizravniji udar na neovisnost pravosuđa, uspostavljanje vladavine prava i europski put Bosne i Hercegovine.

Naime, predviđenim Nacrtom zakona suci i tužitelji se pokušavaju uvesti u rang državnih službenika, kojima bi institucije vlasti mogle određivati prihode i primanja i tako ''disciplinirati'' pravosuđe. No, ljudi u pravosuđu ne misle tako.

''Poduzet ćemo sve aktivnosti da spriječimo da se putem plaća i naknada pokušava utjecati na pravosuđe te pozivamo i institucije međunarodne zajednice da spriječe urušavanje vladavine prava'', reagirali su iz Tužiteljstva BiH na najavu iz Vijeća ministara da će se krenuti u rezanje plaća.

Politika diktira

No, kada je u pitanju novac u džepovima onih koji rade u pravosuđu, onda sudovi rade ubrzanije no što bi radili u drugim slučajevima. Tako je na negodovanje javnosti naišao slučaj kada je dvoje sudaca Suda BiH tužilo Sud BiH zbog isplate naknada na ime troškova smještaja tijekom rada, a slučaj je završio na Ustavnom sudu.

Korupcija u pravosuđu ne poprima samo oblik mita u zamjenu za poželjnu presudu, nego i plaćanje da se u rad uzmu predmeti prije reda, plaćanje da se predmeti riješe u ubrzanom postupku, plaćanje da se odloži donošenje odluke ili odgodi upućivanje predmeta apelacijskom sudu.

Poznato je da pozicije u pravosuđu ovise o političkoj podobnosti, pa se nakon imenovanja usluge vraćaju u sudnicama. Politički pritisak, vid je ''nevidljive'' korupcije, a o njemu su svjedočili i sami tužitelji tvrdeći kako im politika nerijetko diktira sudbinu pojedinih predmeta. Tako je, sada umirovljeni, županijski tužitelj HNŽ-a Nijaz Mehmedbašić prije dvije godine medijima rekao kako mu ''politika ne dozvoljava da procesuira brojne predmete, pa oni leže po nekoliko godina u ladicama do zastare''.

Izvještaj Europske komisije ističe zabrinutost zbog političkih pritisaka na rad sudova i tužiteljstava te neefikasnost pravosuđa, koja rezultira velikim brojem neriješenih slučajeva. U tome naglašava činjenicu da nema procesuiranja velikih slučajeva korupcije.

Krivnja na građanima

No, ako je vjerovati zaključcima i obećanjima s Desete konferencije glavnih tužitelja BiH, koja je održana proteklog tjedna, koruptivna kaznena djela će se smatrati hitnim postupcima, a svi predmeti organiziranog kriminala inicirani prije 1. siječnja 2012. godine riješit će se do kraja 2014. godine.

Glasnogovornik Grubešić kaže da Tužiteljstvo BiH nema pravog saveznika kada je u pitanju borba protiv korupcije.

''Najveći problem u procesuiranju koruptivnih kaznenih djela, je što se građani teško odlučuju da prijave korupciju, te zbog toga uvijek kada provodimo aktivnosti, istrage i podižemo optužnice za ova kaznena djela, javnost i građane pozivamo da prijavljuju korupciju i da svjedoče u predmetima za koruptivna kaznena djela, jer je to jedini način da se ovakvi predmeti uspješno procesuiraju'' naveo je Grubišić za Bljesak.info.

Kao problem ističe se i nedostatak kadrova jer na 15.000 građana u BiH dolazi jedan tužitelj, dok je u zemljama regije taj omjer duplo manji.

Zbog toga je i Goran Salihović, glavni tužitelj Tužiteljstva BiH na strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa u BiH održanoj proteklog tjedna u Bruxellesu izrazi nadu da će se novcem od europskih fondova moći angažirati dodatni broj tužitelja.

A problema s angažiranjem ljudi nemaju oni koji rade sve da se pojedini predmeti riješe onako kako nekoj od stranaka odgovara. Tako je Dragomir Babić iz Saveza za borbu protiv korupcije jednim dnevnim novinama izjavio da pojedinci koji sređuju slučajeve ''imaju točan krug ljudi, lanac od predsjednika suda do odvjetnika''.

Čovjek sa strane

''Tako naprave šemu i obično ubace nekog čovjeka sa strane koji nema veze s tim i on je zadužen za prikupljanje novca. Čak i oni službenici koji rade na upisniku znaju na kojeg suca treba nasloviti predmet. Znači, svaki odvjetnik ima svog čovjeka na upisniku koji naslovi predmet na njegovog suca, a onda sudac i on dijele'', izjavio Babić komentirajući činjenicu da većina političara redovite bude oslobođena bilo kakve krivnje pred sudom.

Ali među odvjetnicima, koji također nose titulu karike u koruptivnom lancu, govora o korupciji nema. Tako je iz Odvjetničke komore Federacije BiH portalu Bljesak.info rečeno kako se do sada Komora nije nikada službeno očitovala o korupciji među odvjetnicima te da će nakon sjednice Skupštine iznijeti službeni stav o tome. Sud BiH poručio nam je pak kako pitanja o korupciji u toj instituciji treba adresirati na Tužiteljstvo.

Iz EU više puta su isticali da BiH s ovolikim stupnjem korupcije ne može biti ravnopravan član EU, niti može ispuniti određene uvjete koji se, prije svega, tiču pravosuđa, kako bi napravila ijedan korak naprijed prema europskom putu. Tako će biti sve dok institucije zatvaraju oči pred problemom i ne vide ga u svojim redovima, a istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je većina građana spremna platiti kako bi sa sudačkim čekićem odzvonila presuda u njihovu korist.

Kopirati
Drag cursor here to close