'Odom radosti' Hrvatska zakoračila u Europu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatska je u Europi. Točno u ponoć na glavnom zagrebačkom Trgu bana Jelačića otpjevana je "Oda radosti" - himna Vijeća Europe.

Nekoliko trenutaka prije ponoći građanima se na hrvatskom jeziku obratio predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso riječima: Čestitamo Hrvatskoj.

Premijer Zoran Milanović svoj je govor završio riječima "Živjela Hrvatska u Europi!.

Na svečanosti su dobrodošlicu Hrvatskoj u Europu u svojim govorima izrazili i zamjenik predsjednika irske vlade Eamon Gilmore čija je zemlja u ponoć predsjedanje Europskom unijom predala Litvi, predsjednica Litve Dalia Grybauskaite, predsjednik Europskoga vijeća Herman van Rompuy te predsjednik Europskoga parlamenta Martin Schulz.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju obilježio je i veliki vatromet sa zagrebačkog Bundeka. Nazočnima su se prije toga obratili i operna pjevačica Ruža Pospiš Baldani, znanstvenik Ivan Đikić te poznati vaterpolist i trener Ratko Rudić, svjedočeći o hrvatskim postignućima.

Svečani dio programa proslave pristupanja Hrvatske Europskoj uniji (EU) obilježio je predstavljanje zajedničke baštine Hrvatske i čovječanstva, od drevnih običaja do suvremenih izričaja koji trajno koegzistiraju i koje Hrvatska donosi u EU.

Nakon hrvatske himne uslijedio je nastup solistice ansambla narodnih pjesama i plesova Hrvatske "Lado" Vlatke Hlišc, zatim udaraljkaškog ansambla "biNg bang" uz nastup plesača suvremenog plesa, a simfoniju br. 3 u D-duru Allegro Luke Sorkočevića izveo je Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije.

Svečanost je, među ostalima, uveličao i ophod zvončara iz Kastavštine koji se nalazio na listi nematerijalne baštine UNESCO-a, a poznati duo 2CELLOS nastupio je s obradom pjesme Michaela Jacksona "Smooth Criminal", koja im je donijela svjetsku slavu.

Između nastupa izvođača čitali su se ulomci iz "Judite" Marka Marulića, "Šume Striborove" Ivane Brlić Mažuranić, poezija Mate Balote i "More" Josipa Pupačića.

U pretprogramu tisuće građana zabavljali su puhački orkestar ZET-a, Marko Tolja i Jazz orkestar HRT-a, Jinx, TBF i DJ Švec.

Program se odvijao na tri pozornice, temeljio se na vrijednostima hrvatskih zaštićenih kulturnih dobara. Cilj programa bio je isticanje reprezentativnosti Hrvatske na području glazbe, književnosti i znanosti, a na zgradama Trga tijekom cijelog događaja prikazivane su video projekcije.

U ponoć su u čast ulaska Hrvatske u EU zazvonila zvona zagrebačke Katedrale i gornjogradske Crkve sv. Marka.

Proslavi pristupanja Hrvatske Europskoj uniji ukupno je nazočilo oko 170 visokih gostiju.

Bevanda: Granica s Hrvatskom prednost za BIH nakon ulaska Hrvatske u EU

"Ako budemo dovoljno mudri i pametni tisuću kilometara granice s Europskom unijom sigurno će predstavljati prednost za BiH", rekao je u nedjelju navečer predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda za Agenciju FENA prije odlaska u Banske dvore, gdje se pridružio ostalim šefovima izaslanstava u okviru proslave ulaska Hrvatske u EU.

- Očekujem da mi ostvarimo dobrobit, da brzo prođemo ovo prilagođavanje i što više edukacija i informacija za građane kako se ne bi stvarao strah već vidjela šansa u svemu tome - istaknuo je Bevanda.

Dodao je da upravo veliku šansu vidi što 500 milijuna tržišta graniči s BiH - tisuću kilometara granice.

Da bi to bila prednost za BiH, Bevanda navodi da "trebamo shvatiti da moramo usvajati europske standarde, kao i poticati gospodarstvo, posebno privatni sektor".

- Iako to za nekoga zvuči bogohulno da što prije ljudi sa svojim kvalitetnim proizvodima nađu mjesto na europskim policama. To je početak i sva filozofija svega ovoga - zaključio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda u izjavi za Agenciju FENA.

Radmanović: Ulazak Hrvatske u EU nova nada za sve zemlje Balkana

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović u razgovoru za Agenciju FENA istakao da je "ulazak Hrvatske u EU nova nada za sve zemlje Balkana koje nisu postale članice EU“.

Danas kada Hrvatska postaje 28. članica EU, on smatra da izgleda izvjesnije da će i BiH to uraditi bez obzira na probleme koje ima.

- Ako imate tisuće kilometara granice s EU-om, onda je to već jedna bitna promjena i naše svijesti i odnosa između BiH i Europske unije. Nadam se da će to biti poticaj svim političarima u BiH, koji zbog nekih unutarnjih nerazumijevanja ili nepostizanja koncensusa nisu uspjeli zajedno napraviti iskorak - rekao je Radmanović.

Osjećajući taj napredak Hrvatske, navodi da je ovo prilika da i "mi pokušamo riješiti pitanje promjene Ustava, odnosno usklađivanja Ustava s europskom Konvencijom o ljudskim pravima što bi značilo aplikaciju za kandidatski status“.

Tisuću kilometara granice s Europskom unijom Radmanović u ovom trenutku više vidi kao nedostatak nego prednost, jer BiH tu granicu nije riješila.

- Mi nemamo sporazum o granici. Na nekoliko mjesta ima problema, odnosno imamo granični problem s Europskom unijom. Drugi nedostatak je važniji za EU nego za nas, pa i za Hrvatsku, jer dio tog područja nije povezan sa ostatkom Europe i Hrvatske - rekao je Radmanović.

Navodeći da se moramo naviknuti na mali broj prelaza s potpunim pregledima ističe da trebamo imati više prelaza.

Dok drugi, kaže Radmanović, nisu ni razmišljali da nam treba šest prijelaza, najmanje, Predsjedništvo BiH to je upravo govorilo prije dvije i po godine kod predsjednika Hrvatske Ive Josipovića.

To je, mišljenja je Radmanović, i danas logično, jer je "Hrvatska sa Slovenijom imala četiri prelaza na trećinu naše granice, a sada mi imamo kao dva prijelaza“.
Misleći da će to izazvati probleme poljoprivrednicima u BiH naglašava da se na tome mora raditi.

S druge strane, kao prednost ove granice navodi osjećaj da s najmoćnijom ekonomijom u svijetu BiH ima granicu od tisuću kilometara, što ćemo nada se i iskoristiti.

Radmanović je, govoreći o odnosima BiH i Hrvatske nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, rekao da će Predsjedništvo BiH u narednom razdoblju raditi na tome da već dobrosusjedske odnose još više pojača.

- Generalno, ne bismo mogli biti nezadovoljni osim ovih graničnih prelaza. Hrvatska je BiH do sada pomagala na europskom putu. Bez obzira koja je vlada bila u Hrvatskoj ona se trudila oko podrške BiH čak i u konkretnim stvarima, pa se nadamo da će sada biti još konkretniji - rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović u razgovoru za Agenciju FENA u Zagrebu.

Komšić: Ulazak Hrvatske u EU bit će pozitivan za BiH

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić iskoristio je priliku da čestita Hrvatskoj na ovom značajnom datumu, koji je, kaže, važan i za cijelu regiju. Bez obzira što u ovom trenutku BiH stoji na putu ne samo ka Europskoj uniji, već i prema NATO-u, on smatra da će se pozitivni efekti osjetiti.

- Procjenjujem da će u početku biti manjih nesporazuma krajnje uvjetno rečeno. Kada pogledate sam prelazak granice, ekonomske odnose, standarde koje je Hrvatska morala primjenjivati zato što je formalno članica EU bh. građanima bit će malo teško naviknuti se na to, kao i građanima Hrvatske - rekao je Komšić.

Prednosti ulaska Hrvatske u EU za BiH su, mišljenja je Komšić, kao i u običnom životu navodeći da se dobre stvari obično prenose, imajući tu vrstu domino efekta.

Komšić očekuje da će ovo također imati i jednu vrstu psihološkog efekta u BiH, pa je "moguće da će to stimulirati bh. političke elite da gledajući kako se to odvija u Hrvatskoj da i mi malo odgovornije pristupimo euroatlantskim integracijama “.

- Naravno da bi se to dogodilo morate imati unutarnji koncensus oko toga kako i što. Mnogo stvari tu zapinje u BiH, konkretno kada je riječ o putu ka EU taj slučaj takozvane koordinacije koju trebamo mi riješiti unutar BiH. Ali, nikako da izađemo iz tog začaranog kruga tko zapravo priča s Europskom unijom. Vrtimo se oko toga jel to samo država ili su i entiteti, pa se sada i županije uključuju u tu priču - navodi član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Na osnovu toga, on zaključuje, da "smo majstori da sami sebi napravimo problem, koji nam nitko drugi ne pravi“.

Pozitivan efekt vidi u tome da će, sada kada je Europa na vratima, političari početi malo drugačije razmišljati o svemu ovome što se dešava.

- Bliža nam je Hrvatska, nego što nam je bila Slovenija. Ti pozitivni efekti će se sigurno prenositi u BiH - smatra Komšić.

Negativni efekti u BiH kada Hrvatska postane 28. članica EU bit će sporovi zbog, kako kaže, samog načina određivanja graničnih prelaza.

Tu je kod Hrvatske, objašnjava on, u pitanju prosta računica, koja je rekla da su "s obzirom na promet robe s BiH dovoljna dva prelaza“. Komšić smatra da su nam potrebna najmanje četiri prelaza.

- U tom smislu pitanje koje će BiH sigurno čekati je rješavanje granice s Hrvatskom - dodao je on.

- Hrvatska će tu nastupati da ne priča samo u svoje ime, već i u ime Bruxellesa. Mislim da će tu BiH biti malo indisponirana pregovorima, jer više nije stvar samo komunikacije Sarajevo-Zagreb nego je sada stvar komunikacije s 28 zemalja EU. Tu će biti situacija koje će se malo teže odvijati, kao što su problemi o ekonomskoj razmjeni - naglasio je Komšić.

Ipak, mišljenja je on, da će to biti problemi samo u prvom trenutku zato što će kasnije stvari početi da liježu na svoje mjesto i da će u konačnici ulazak Hrvatske u Europsku uniju biti pozitivan za BiH.