Nuncij Pezzuto traži odgovor od bh. institucija zašto nije donesen zakon o blagdanima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Apostolski nuncij, nadbiskup Luigi Pezzuto zatražio je odgovor vlasti u Bosni i Hercegovini zašto još uvijek nije donesen zakon o vjerskim blagdanima kojim bi se riješio problem neradnih dana za svetkovine za katolike što je predviđeno Temeljnim ugovorom Svete Stolice i BiH, doznaje Večernji list.

Na više adresa institucija BiH i političkih stranaka stiglo je pismo papinskog izaslanika koji jasno ukazuje na ovo pitanje oko čije se provedbe čeka sada skoro osam godina.

Naime, Temeljni ugovor između Svete Stolice i BiH potpisan je još 2006. godine, a njegov sastavni dio su i obveze proistekle s donošenjem novih zakona i uspostavom institucija kao što je bila i uspostava vojnog ordinarijata u BiH.

No, osim formalnog imenovanja vojnog biskupa nije se daleko odmaklo u reguliranju pravnih pitanja vezanih uz vojni ordinarijat. No, zakonu o vjerskim blagdanima su već institucije BiH odlučivale.

O tome je čak bilo govora i prigodom posjeta i privatne audijencije predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande prošle godine. Naime, tada je predsjedatelj Vijeća ministara BiH razgovarao s Papom o zastoju u provedbi ratificiranog Temeljnog ugovora između Svete Stolice i BiH i dodatnog protokola na temeljni ugovor iz 2006. godine.

Upoznao ga je i s činjenicom da je zakon o vjerskim blagdanima, koji je jedna od stavki iz temeljnog ugovora, bio u proceduri, ali da, nažalost, nije dobio potrebnu suglasnost.

A problem oko te suglasnosti leži u činjenici da prije svih SDP BiH ucjenjuje prihvaćanje zakona o vjerskim blagdanima s određivanjem državnih praznika, odnosno pitanja oko kojega je nemoguće postići suglasnost, piše Večernji list.

A to se potvrđuje i svakog 1. ožujka kada samo jedan dio Federacije BiH slavi neovisnost ili 25. studenoga kada ga slavi tek trećina građana ove zemlje. Unatoč tome što znaju da oko toga nema kompromisa, dužnosnici SDP-a su srušili i zakon o vjerskim blagdanima koji bi uz katolike na jednak način riješio i pitanje vjerskih blagdana pravoslavnih i muslimanskih vjernika.

Prema Temeljnom ugovoru BiH i Svete Stolice, pet vjerskih svetkovina za katolike, uz nedjelju kada pada i Uskrs, kao najveći blagdan, rezervirano je za Bogojavljenje, koje je 6. siječnja.

Zatim je tu Tijelovo, za kojega je datum klizni i u načelu slavi se u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva. Zatim za katolike je rezervirana i Velika Gospa 15. kolovoza, Svi Sveti koji su 1. studenoga, te Božić koji je 25 prosinca.