Mostar ne može biti kao drugi i ostaje grad slučaj

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ustavnopravno povjerenstvo Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine većinom glasova je ocijenila na današnjoj sjednici u Sarajevu da Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koji se odnosi na izbore u gradu Mostaru, nije u skladu s Ustavom BiH i pravnim sustavom.

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, na prijedlog hrvatskih izaslanika, odobrio je ovaj zakon krajem travnja, uz ocjenu hrvatskog kluba da se njime stavljaju izvan snage odredbe koje je Ustavni sud BiH ocijenio neustavnim.

Iste je stavove o predloženom zakonu zastupao Mate Franjičević, zastupnik Hrvatske demokratske zajednice BiH, na današnjoj sjednici Ustavnopravnog povjerenstva Zastupničkog doma, ali većina članova tog tijela je smatrala da predložene izmjene Izbornog zakona BiH nisu način na koji bi se uvažila ocjena Ustavnog suda.

Pojedinci su komentirali kako je predloženi zakon u svrhu predizborne kampanje.

Predloženim izmjenama Izbornog zakona je između ostalog propisano da se 35 vijećnika u Gradskom vijeću Mostara bira na neposrednim i tajnim izborima, pri čemu bi područje grada bilo jedinstvena izborna jedinica.

Uoči sjednice, Šefik Džaferović, predsjedatelj Ustavnopravnog povjerenstva je rekao kako su izmjene usvojene protivno volji bošnjačkih izaslanika.

"Prijedlogom izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH ne vrši se implementacija presude Ustavnog suda BiH, već ispunjavaju neki drugi zahtjevi HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. Jer, Izborni zakon BiH podrazumijeva da se on može mijenjati i utvrđivati proceduru izbora izabranih zvaničnika u ovom slučaju za Gradsko vijeće Mostara, ali koja će biti u skladu s važećim aktima i ustavima što ovdje nije slučaj. Naime, izmjene Izbornog zakona BiH ne mogu sadržavati ništa što je suprotno odredbama Statuta Grada Mostara i Ustava FBiH, kojim je propisano postojanje izbornih područja", naglasio je Džaferović, koji je i potpredsjednik SDA.

Naveo je kako "mijenjanje, odnosno brisanje izbornih područja kako je predviđeno predloženim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BIH, odnosno uspostava Grada Mostara kao jedne izborne jedinice nije u skladu sa zahtjevom Ustavnog suda BiH, odnosno njegove presude".

"Ustavni sud BiH u svojoj presudi zatražio je da se izvrši korekcija unutar izbornih jedinica, odnosno da se uskladi broj izabranih zvaničnika iz izbornih jedinica iz kojih se biraju sa brojem birača u njima", naveo je Džaferović i dodao kako Grad Mostar "ne može biti isti kao druge općine i gradovi jer je on poseban aranžman koji je ustanovljen Washingtonskim, ali i Daytonskim mirovnim sporazumom, te da se kao u slučaju Brčko distrikta i arbitraže ne može mijenjati njegov status bez suglasnosti svih strana".

O Mostaru je govorio i Dragan Čović predsjednik HDZ-a BiH rekavši ''nikakav Dayton nije definirao Mostar" te da će se Mostar organizirati po mjeri sva tri naroda.

''Ovo je stolni grad Hrvata i toga se ne trebamo stidjeti nikada. Ovdje će biti sve institucije hrvatskog naroda, jer većeg i boljeg nemamo'', naglasio je Čović.

Ustavnopravno povjerenstvo Zastupničkog doma je za danas još jedan akt većinom glasova ocijenila da on nije u skladu s Ustavom BiH i pravnim sistemom. To je Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme blagdana u BiH. Njegov predlagač je zastupnik Mate Franjičević.

Šefik Džaferović, koji je vodio sjednicu Povjerenstva, osporio je Franjičeviću što se u predloženom tekstu poziva na pravni kontinuitet nepostojeće tvorevine Herceg-Bosne te je vlastito protivljenje Franjičevićevom tekstu objasnio upravo time.

Za razliku od prethodna dva akta, Povjerenstvo je za Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju institucija BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH, ocijenila da je usuglašen s Ustavom i pravnim sistemom BiH, kao i za Uputstvo o korištenju rodno osjetljivog jezika u Parlamentarnoj skupštini BiH s odgovarajućim aneksima, koje je predložilo Povjerenstvo Zastupničkog doma za ravnopravnost spolova.

Primljena je k znanju i upućena u daljnju parlamentarnu proceduru Informacija o prošlogodišnjem radu Tužiteljstva BiH, uz primjedbu pojedinaca da pravila ne dozvoljavaju konkretnije određivanje o izvještaju te pravosudne institucije.