Još ima 'Sejdića i Fincija' koji tuže BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina, generalno gledajući u odnosu na ukupni broj članica Vijeća Europe (47), nije zemlja koja zadaje previše problema Europskom sudu za ljudska prava s obzirom na broj predmeta, a samim tim vremena i resursa koji se potroše na rješavanje tih predmeta, rekao je za Agenciju Fena rekao Faris Vehabović ,sudac iz BiH u Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu

Po njegovim riječima, BiH se otprilike nalazi na sredini te ljestvice.

Daleko od top 10

''Daleko je od "top 10" zemalja koje su najveći "klijenti" Europskog suda, s obzirom na ogroman broj predmeta koji dolaze iz tih zemalja. To su Ukrajina, Rumunjska, Italija, Srbija, Bugarska, Rusija... - rekao je Vehabović, koji je na poziciju suca u Strasbourgu došao prije godinu i pol dana, a mandat će mu trajati devet godina.

Od oko 1.350 predmeta kojih protiv BiH trenutno ima na razmatranju u Europskom sudu, većina se odnosi na neke stvari koje su specifične za BiH s obzirom na ratno razdoblje. Još ima neriješenih imovinskih predmeta kao što su povrat stanova, vojni stanovi i drugo, zatim pitanja ratnih zločina, što je bilo aktualno prije pola godine u slučaju "Damjanović - Maktouf", te pitanje nestalih osoba.

Tu je i više predmeta koji prate presudu u predmetu "Sejdić-Finci", koji su drugačiji po činjeničnom stanju, ali se u suštini odnose na isto pravno pitanje, a to je pravo kandidiranja na izborima.

''Naravno, svaki od tih predmeta bit će riješen u razdoblju koji je pred nama i svakako će imati određene reperkusije na provođenje samo presude "Sejdić-Finci"'', kazao je Vehabović.

Vrlo dobar posao

Kada je u pitanju tema implementacije presude "Sejdić-Finci", Vehabović podsjeća kako je bilo puno rasprava o tome na političkim tijelima Vijeća Europe, prije svega Vijeću ministara Vijeća Europe, a čak i u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe vezano za provođenje te presude i da je bilo dosta oštrih reakcija zbog nedjelovanja države u ispunjavanju presude, odnosno obveza koje je nametnula ta presuda.
Europski sud za ljudska prava je praktično završio svoj posao kad je objavio presudu, a sve drugo je na političkim tijelima. Bilo je mnogo pokušaja da se BiH sankcionira, čak i da se suspendira članstvo BiH u Vijeću Europe, da se parlamentarnoj delegaciji BiH oduzme pravo glasa.

Međutim, Vehabović naglašava da predstavništvo BiH u Strasbourgu, koje je mali, multietnički tim, radi vrlo dobar posao i da je uspjelo na jedan odgovarajući diplomatski način da ublaži sve pokušaje sankcioniranja BiH i da BiH omogući dodatno razdoblje za razmatranje jednog ovako važnog pitanja koje zadire u suštinu poslijeratnog bh. društva i izmjene Ustava BiH.

Nedostatak kreativnosti u BiH

''To je prvi predmet u kojem je Europski sud, iako ne eksplicitno, zahtijevao izmjene ustava. Tako da taj predmet ima svoju težinu ne samo za BiH nego i za druge članice Vijeća Europe. Sada već ima presuda koje se odnose na zahtjeve da se mijenjaju ustavi pojedinih država. To je, mora se priznati, jako osjetljivo pitanje koje, zavisno od "težine" članice Vijeća Europe, izaziva različite reakcije. Nadam se, iskreno, da će se ta presuda provesti. Istina, ne očekujem da će se riješiti prije samih izbora, ali pretpostavljam da će se neka buduća vlast, između ostalog, sastavljati i na osnovu ove presude'', rekao je Vehabović.

Zaključio je da je ovo važno pitanje za prelazak BiH iz postratnog društva u društvo koje je pokazalo jasan stav i namjeru da se priključi europskoj obitelji država, tj. prelazak iz dejtonske u briselsku fazu.

Naglasio je da broj predmeta iz BiH u Europskom sudu za ljudska prava apsolutno ne oslikava kompleksnost pravne situacije u kojoj se BiH nalazi.

''Meni je šokantna činjenica da našim pravnicima, nevladinim organizacijama nedostaje kreativnosti u pokušaju rješavanja naših pravnih i političkih problema kroz djelovanje Europskog suda. Kada se broj od 1.350 predmeta iz BiH usporedi s oko 10.000 predmeta iz Srbije, koja je realno mnogo uređenije društvo od BiH, čovjek se upita zašto je to tako. Logičan zaključak nekom promatraču izvana jest da su ljudi u BiH zadovoljni stanjem i spremni da prihvate stvari onakve kakve jesu. Moj dojam, ali i većine ljudi u BiH jest upravo suprotan, da stanje nije dobro i da ima jako puno stvari koje treba riješiti'', rekao je za Fenu sudac Vehabović.