Ubojstvo u pokušaju
Izvršen atentat na jednog od najbogatijih ljudi u Srbiji; Životno je ugrožen
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Biznismen Milan Beko teško je ranjen ispred svoje kuće na Senjaku u Beogradu, a napadač je pobjegao. Beko je zadobio teške ozljede, opasne po život i operiran je. Beko je nakon operacije prebačen na Odjel intenzivne njege beogradske bolnice u stabilnom, ali teškom stanju. Kako se saznaje, Beko je pogođen s tri hica, dva u stomak i jedan u grudi, piše B92.
Zamjenik direktora Urgentnog centra Dušan Jovanović rekao je da je Beko primljen u 17:30 sati, da je operacija uspješno završena oko 19:20 sati, kao i da su prognoze neizvjesne. Kako javlja reporter B92, na Beku je pucano kada je dovezen kući s posla, dok je izlazio iz automobila.
Napadač je izašao iz obližnjeg žbunja i ispalio u Beku pet ili šest hitaca, nakon čega se udaljio i pobjegao u nepoznatom smjeru. Vozač je u tom trenutku vjerojatno spasio Beku, jer je naglo krenuo unatrag i sklonio ga s linije vatre. Istim vozilom je odmah odvezao Beku u Urgentni centar, gdje je on odmah prebačen na operacijski stol.
Kirurg Jovanović je više puta ponovio da su ozljede teške i opasne po život i nije željeo iznositi bilo kakve procjene. U Urgentni centar je, nakon ranjenog Beka, došla je njegova obitelj, biznismeni Toplica Spasojević i Miodrag Kostić, Milorad Vučelić i Manojlo Vukotić, kao i lider LDP Čedomir Jovanović. Veliki broj policajaca je bio prisutan ispred zgrade Urgentnog centra.
"U pitanju je teško djelo ubojstvo u pokušaju za koje je nadležno Više tužiteljstvo, a policija je poduzela sve mere i radnje da se otkriju izvršitelj i pomagači", rekao je za RTS načelnik beogradske policije Veselin Milić. Motivi napada za sada nisu poznati.
Tko je Milan Beko?
Milan Beko, koji je teško ranjen ispred svoje kuće na Senjaku, jedan je od najbogatijih ljudi u Srbiji. Rođen je u Crnoj Gori 1961. godine, završio je Saobraćajni fakultet u Beogradu 1997. godine, ali nikada nije radio u struci. Iako nikada nije bio član neke stranke, bio je ministar za ekonomsku i vlasničku transformaciju u vladi Mirka Marjanovića, kasnije i ministar za gospodarstvo u saveznoj vladi Momira Bulatovića.
Surađivao je sa Demokratskom strankom početkom devedesetih, a tijekom protekla dva desetljeća je povezivan sa mnogim političkim opcijama i ličnostima iz političkog života Srbije.
Nakon rada u agenciji "Spektra" sa Vladimirom Popovićem Bebom, dublje je ušao u poslovne vode. Izravno i neizravno je sudjelovao u mnogim od najupečatljivijih poslova u Srbiji. Imao je ulogu u prodaji 49 posto akcija Telekoma, u Fondu za razvoj, izradi Zakona o privatizaciji, kao i posredno i neposredno u nekim od najvećih privatizacija u zemlji - prodaji mljekara, "Knjaza Miloša", "Večernjih novosti", "C Marketa", "Luke Beograd"... Nazivan je i "čovjekom iz sjenke". U posljednje vrijeme se spominjao kao kandidat za mjesto direktora "Železnica", navodi B92.
