Analogno postojećem

I digitalizacija je u nas politički problem!

Vijesti / BiH-EU | 28. 04. 2014. u 12:15 Z.S.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Već smo godinama navikli da nam tepaju kako smo „crna rupa Europe“. Gotovo da smo se i sami pomirili s tim neslavnim epitetom. A nadimak kao nadimak, stječe se s razlogom i teško ga je odlijepiti sa sebe. „Crnom rupom“ postali smo međusobnim tvrenjem, podmetanjima, nedostatkom osjećaja za opći interes – i velikim osjećajem za interes pojedinca, odnosno sebe samog.  

Već smo se navikli da se u nas oko svega, pa i nekih naizgled banalnijih stvari, politizira do krajnjih granica. Sve što bi trebalo raditi na državnom nivou, minira se već u početku, jer dva entiteta su u stalnom „sukobu mišljenja“. A ni u jednom od ta dva entiteta nije uvijek sve jednoglasno. Nije zato novost da se u  Bosni i Hercegovini  čak i oko procesa digitalizacije vode političke borbe!

A digitalizacija je prijeka potreba da ne bismo i doslovce postali „crnom rupom Europe“.  I dok su već svuda oko nas analogni signal poslali u ropotarnicu povijesti, u Bosni i Hercegovini analogni signal i dalje caruje! Naravno, priča o digitalizaciji odavno je krenula, ali brzina kojom Bosna i Hercegovina napreduje na tom putu je sporija od puževog laganog kretanja kroz prirodu! Znači, još od 2006. godine Bosna i Hercegovina se obvezala da će polako ugasiti analogni signal (u poznatim frekvencijskim opsezima od 174-230 MHz i 470-862 MHz )i po dogovoru iz Ženeve 2006., a prema odrednicama Međunarodne unije za telekomunikacije, digitalni signal je već trebao biti naša svakodnevnica. No, kako to obično biva, sve se oteglo, a usput smo mrtvi – hladni „prekardašili“ niz prihvaćenih rokova i prekršili preuzete obveze.

Mrtvo slovo na papiru

Treba biti pošten pa ipak priznati da je Strategija digitalizacije BiH usvojena 2009. godine i u njoj se definirao način prijelaska s analognog na digitalni signal, a kao rok za izvršenje procesa tada je zacrtan kraj 2011. godine. Taj okvirni datum, vremenom utvrđen kao datum prijelaska, na kraju je ostavljen iza nas, a da se s digitalizacijom nije niti počelo.

Opet su uzalud bile poruke iz Europe, pa i pomoć i natuknice koje su davali iz EU, naše su političke snage kroz digitalizaciju vodile prije svega neke svoje osobne ratove. Dovoljno je reći da je jedna od ključnih riječi na listi ključnih stavki  u razlozima kašnjenja  bila – tender! Nekoliko godina unatrag padali su tenderi za tenderom, a skupa s njima propadala je i nada da će proces digitalizacije u BiH biti brz i lagan.

Svaka politika vukla je za svog „izvođača radova“, svaka stranka imala je svog favorita! Na tendere su se javljale razne tvrtke i konzorciji, nusilo se mnogo toga, da bi na kraju sve bilo vraćano iznova natrag. Nudiili su se konzorcij Unis Telekom, Lanaco, Logosoft, m:tel i Hannu Pro, nudio se BH Telecom, zatim je tu bio Elti d.o.o. iz Slovenije, pa Konzorcij MA & MA Comtel, AVC, M-Three Satcom, Telsat i Elber, pa onda Odašiljači i veze d.o.o. iz Hrvatske, zatim konzorcij Tanfield i ZTE...

Činilo se da se u čitavom procesu, kao što to obično i biva u nas, gleda tko će progurati svog favorita i „uzeti pinku“, a da se pritom struku, a pogotovo javne, pa i privatne emitere najmanje pitalo. Koristila su se sva politička sredstva, a svatko je imao svoje ljude u ministarstvima, u Parlamentarnoj skupštini, u komisijama, u odborima, u stručnoj skupini za digitalizaciju.

Prva faza kreće, a jesmo li pustili ručnu?

Uglavnom, da vas ne zamaramo, nakon višegodišnje muke, ove godine, u ožujku, je konačno potpisan ugovor između Vijeća ministara BiH i izvođača radova, točnije Ugovor o nabavi opreme i povezivanja pet informativno-tehničkih centara (koje koriste Javni BH emiteri) u sustav  digitalnih veza, odnosno osposobljavanje  odašiljača za pokrivanje digitalnim signalom Sarajeva, Banja Luke i Mostara.

Izvođač radova je hrvatska tvrtka Odašiljači i Veze, koja je faktički digitalizirala susjednu Hrvatsku, a potpisnik Ugovora je Damir Hadžić, ministar komunikacija i prometa BiH. Znači, ova prva faza diitalizacije trebala je biti odrađena davno, ali nakon izgubljenih godina dobro je da se barem odnekud krenulo – a krenulo se po starom planu koji je davno trebao biti završena priča - U prvoj fazi se osposobljavaju digitalni linkovi Sarajevo - Banja Luka i Sarajevo – Mostar, zatim odašiljači za digitalno pokrivanje signala Sarajeva, Banje Luke i Mostara, kao i uvezivanje pet informativno-tehničkih središta u sustav digitalnih veza. To su informativno-tehničko središte Istočno Sarajevo, Bijeljina, Brčko, Zenica i Tuzla. Čitav projekt vrijedi oko 6 milijuna i 658 tisuća maraka. Prema obećanom, radit će se čitavo proljeće, a postoji mogućnost da će digitalni signal stići i do početka Svjetskog nogometnog prvenstva u Brazilu!

Točnije, taj digitalni DVB-T signal će moći pratiti oni gledatelji u okolici Banjaluke, Sarajeva i Mostara,  koji i do sada prate programe javnih emitera  s lokacija Fortica, Planinica (Mostar) Trebević, Hum (Sarajevo), te Kozara i odašiljač  Luka. No, tu digitalizacija ne prestaje, ali nažalost, ni problemi.

Međuentitetska ribanja i prigovaranja

Druga ključna riječ oko problema digitalizacije su javni emiteri, točnije odnos javnih emitera koji se ni do dana današnjeg nisu složili oko modusa formiranja Korporacije Javnih RTV emitera (servisa) u BiH, koji bi se preko Korporacije brinuli oko korištenja i održavanja infrastrukture koja proizvodi, plasira  i održava digitalni signal u BiH. Naravno, Korporacija bi bila zajednička, državna, javna, pa kao takva pati kao i sve ostalo tog pridjva, odnosno nailazi na niz „nesporazuma i drukčijeg tumačenja“ na relaciji RS – Federacija BiH, odnosno RTRS – druga dva javna emitera!

Tuga je time veća jer je Zakon o javnom RTV sustavu još 2005. definirao osnivanje Korporacije javnih RTV emitera, no već danas možemo strahovati da ni nakon toliko godina dogovora neće biti. A Korporacija je uvjet za uspješan proces digitalizacije! Ukoliko Korporacija javnih emitera ne bude uspostavljena do polovice 2015. godine, BiH će, kao što smo i rekli, (p)ostati „Crna rupčaga“ u medijskom prostoru u Europi, pa i u svijetu. BiH bez dogovora o Korporaciji i provedene tehničke strane digitalizacije neće moći slati signal izvan granica države, niti primati signal iz svijeta! A međusobni odnos javnih emitera varira od dobrog do očajnog.

Optužbi oko digitalizacije bilo je zadnjih godina dosta – prošle godine je, recimo, RTRS emitirala digitalni signal u Banja Luci, kao u inat ostalim emiterima, ali je RAK to zaustavio kao nelegalno emitiranje. Onda su se iz RTRS-a javno žalili kako su oni spremni za digitalno emitiranje, a da ih BHRT i RTV Federacije BiH „koče u razvoju“. Godinu dana nakon toga RTRS, točnije Vlada RS-a ne čini se pretjerano zagrijanom za ulazak u Korporaciju javnih emitera, sada kada je digitalizacija zemlje konačno krenula s mrtve točke.

Vlada Republike Srpske usvojila je, naime, Informaciju o aktivnostima koje se vode u pravcu formiranja Korporacije javnih RTV servisa Bosne i Hercegovine te smatra da nisu ispunjeni formalno-pravni uvjeti za formiranje Korporacije javnih servisa BiH, te je inicijativa za njezino osnivanje prema mišljeu iz RS-a potpuno neprihvatljiva. Iz Federacije BiH i s ostala dva emitera čuju se reakcije kako je ovo  klasičan primjer politizacije u predizbornoj kampanji.

BHRT je, prema tvrdnji direktora te kuće, Muhameda Bakarevića,  napravila iskorak u pravcu stvaranja uvjeta za formiranje Korporacije nudeći prijedlog statuta korporacije koji uvažava neusuglašenost zakonskih rješenja i fokusirajući se prvenstveno na potrebu da Korporacija preuzme funkciju digitalizacije, što je ključ za uspostavu održivog sustava na teritoriju čitave Bosne i Hercegovine. Sada RTRS, odnosno Vlada RS-a, „koče razvoj“. Kao ping – pong, poznata stara priča i iz drugih unutarnjopolitičkih nadmudrivanja.

I digitalizacija je uvjet prema EU

Iako je Reforma javnih RTV sistema BiH jedan je od uvjeta koje moramo ispuniti na putu ka Evropskoj uniji čini se da je opet zapelo na međuentitetskoj liniji. Podsjetimo, Europska unija je jasno rekla kako reforma javnih emitera podrazumijeva i formiranje Korporacije javnih RTV servisa, faktički novog, zajedničkog i četvrtog pravnog subjekta u javnom RTV sustavu, a kojem bi se na korištenje i upravljanje dala cjelokupna digitalna infrastruktura čiju izgradnju financira država.

"Naglašavamo da je završetak reforme javnog RTV sustava u BiH, odnosno osnivanje Korporacije, neophodno za digitalizaciju, kao i za jačanje postojećeg javnog RTV sustava, a što je ključni prioritet naglašen u godišnjim Izvješćima  o napretku BiH od strane Europske komisije", kazao je početkom travnja glasnogovornik Izaslanstva EU u BiH i specijalnog predstavnika EU u BiH, Andy McGuffie.

EU je, dakle jasna. Naši politički faktori baš i nisu. Hoće li digitalizacija, sada kad je konačno nešto krenulo po tom pitanju,  postati jedan od idealnih poligona za predizbornu borbu ili ćemo, nekim čudom, kao sav normalan svijet uskoro početi uživati u digitalnom signalu, nažalost, ostaje da vidimo. Svjetsko prvenstvo se približava, a naša kozja liga mogla bi se nastaviti igrati i dok dolje u Brazilu traje spektakl. Pa čak  i nakon što se reflektori u Južnoj Americi pogase i samba utihne.

Kopirati
Drag cursor here to close