Krš

U Hrvatskoj otkriveno šest novih životinjskih vrsta

Sci-Tech / Flash | 04. 09. 2015. u 06:57 R.I.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Šest novih minijaturnih podzemnih životinjskih vrsta hrvatski su speleolozi otkrili i znanstveno opisali u međunarodnim časopisima tijekom ove godine s kolegama iz inozemstva, piše Hina.

Radi se o četiri stonoge dvojenoge, jednom rakušci i jednom lažipauku, čija će imena prosječenom čitateljima prije "mirisati" na likove iz dječjih priča nego na rezultate strogih znanstvenih istraživanja.

Nalazi potvrđuju ranije ocjene stručnjaka o iznimnom biološkom bogatstvu Dinarskog krša. Istraživanja njegova podzemlja nisu ni približno gotova, jer se godišnje opiše čak petnaestak novih špiljskih vrsta, ističu na mrežnoj bazi podataka "Biospeleologica Dinarica", na kojoj se može naći popis od 684 špiljskih vrsta i podvrsta.

Zajedničko spomenutim tekstovima jest autorsko sudjelovanje biospeleologa Tonćija Rađe iz splitskog kluba Špiljar, koji već 42 godine redovito istražuje Dinarski krš i o tome u novije vrijeme elektronički izvješćuje širok krug kolega.

Dva rada objavljena su u koautorstvu sa kolegom s PMF-a u Zagrebu i skupinom taksonomista s Biološkog fakulteta iz Beogradu, a u njima su predstavljene čak četiri nove vrste podzemnih dvojenoga. Tijela životinja dugačka svega 11-12 milimetara sastoje se iz 30 kolutićavih segmenata, od kojih svaki nosi po dva para nogu.

Jedna od njih dobila je ime po nalazištu, jami "Vudu Čajld" na Vršeljci na Srednjem Velebitu. Jama se upravo tako zove. Nakon što su je otkrili, speleolozi su je nazvali po poznatoj skladbi Jimija Hendrixa „Voodoo Child“, pa je dvojenoga "krštena" kao "Egonprenteria vudutshcajdija".

Speleolozi imaju rijetku privilegiju davanje imena pojavama u okolišu, budući da otkrivaju veliki broj speleoloških objekata i njihovih dijelova koji prije nisu bili poznati. To rade po imenima zaslužnih istraživača, važnim lokalitetima ili izmišljenim pojavama, često s duhovitim prizvukom.

S kolegama sa Sveučilišta u Ljubljani Rađa je opisao rakušca koji je pronađen u tri jame u Dalmatinskoj zagori: Golubinki pod Barišinovcem u Čvrljevu kod Šibenika, Kevinoj jami kod Splita i Tominoj jami kod Labina Dalmatinskog. Nadjenuli su mu ime po Zagori: "Niphargus zagorae".

Rakušci su bočno spljošteni račići, prepoznatljivi po tome što plivaju na boku. U podzemlju Dinarskog krša opisano je više od 40 vrsta i podvrsta. Novoopisana vrsta utvrđena je tek nakon laboratorijske analize molekularne građe, jer se tjelesno nije razlikovala od nekih svojih "rođaka".

Jedan minijaturni lažipauk, dugačak svega 2,09 milimetara i širok 1,13 milimetara opisan je s kolegama iz Muzeja komparativne zoologije sa Sveučilišta Harvard u SAD. To je životinjica nalik pauku, od kojeg ga razlikuje nekoliko tjelesnih obilježja, među kojima i to što nema predljivu žlijezdu.

I on je obilježen prostorom na kojem je pronađen, otokom Šoltom. Kad se njegovo znanstveno ime "Cyphophthalmus solentiensis" prevede s latinskog na narodni jezik, ono znači "šoltanski kapljičavac".

Podzemlje Dinarskog krša nastanile su životinje koje su vjerojatno površinske prilike poput oledbi natjerale u podzemlje, a šupljine u unutrašnjosti stijena su im pružile sklonište. Ondje su se prilagodile drukčijim uvjetima života, izgubile boju tijela i vid a razvile istančan osjećaj za zvukove i dodir, te se postupno razvijaju u nove vrste. U literaturi ih nerijetko zovu živi fosili, piše Hina.

Kopirati
Drag cursor here to close