BiH je sklonište za ledeno doba

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Regija zapadnog Balkana, u koji spada i BiH, tijekom zadnjeg ledenoga doba bio je svojevrsna oaza za preživljavanje ljudi. Tadašnji čovjek je ovo, izrazito nepovoljno klimatološko razdoblje za Europu, preživio na svega dvije do tri lokacije na kontinentu, a BiH je bila dio jednog od tih skloništa.

Upravo to je uvjetovalo da više od 50 posto današnjih stanovnika u BiH potječu od tih ljudi koji su na ovom području preživjeli ledeno doba.

BiH naseljena od paleolitika

Istaknuo je to u razgovoru za Agenciju Fena šef Laboratorije za forenzičku genetiku pri Institutu za genetičko inžinjerstvo i biotehnologiju Sarajevo te profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu Damir Marjanović, govoreći o istraživanju porijekla naroda s područja regije koje je proveo ovaj institut.

Komentirajući jesu li stanovnici BiH "mlada" ili "stara" populacija, odnosno otkada su ovi prostori naseljeni barem po rezultatima genetičkog istraživanja, Marjanović podvlači kako je važno naglasiti da genetika nije znanost koja, sama za sebe bez interakcije s drugim znanstvenim disciplinama, može ponuditi precizan odgovor na to pitanje.

Naime, genetika može ponuditi takozvani genetički scenarij naseljavanja, u ovom slučaju prostora regije. Konkretno, genetički scenarij naseljavanja BiH sugerira kontinuiranu naseljenost ovog područja još od paleolitika i potvrđuje ono što su arheolozi i povjesničari ranije sugerirali.

Marjanović smatra kako su populacijskno-genetička istraživanja uvijek zanimljiva ne samo znanstvenicima nego i široj javnosti, a posebno u regiji koji obuhvaća bivšu zajedničku državu.

Hrvati s Plutona, Bošnjaci s Venere, a Srbi s Jupitera

''Nažalost, ponekada interpretacije rezultata ovih istraživanja poprimaju mitske i, u najmanju ruku, senzacionalističke, ali netočne okvire. Stvarna interpretacija ukazuje na to da je stanovništvo BiH genetički vrlo raznolika populacija, što je i bilo očekivati za ove geografske dužine i širine koje se mogu okarakterizirati kao povijesna raskrsnica kojom su prošli mnogi narodi, plemena, skupine ljudi ili, znanstveno rečeno populacije, a koje su ostavile svoj genetički trag i u današnjem stanovništvu BiH - kazao je.

Komentirajući koliko se genetički razlikuju narodi u BiH međusobno, odnosno je li se ovim istraživanjem moglo utvrditi različito genetičko porijeklo Srba, Hrvata i Bošnjaka na ovim prostorima, Marjanović naglašava kako je takvo promišljanje rezultat upravo onog "mitskog i senzacionalističkog" pristupa u interpretaciji znanstvenih rezultata ovih istraživanja.

''Ponekada sam imao dojam da su pojedinci išli tako daleko da su tražili ratličito planetarno porijeklo za Bošnjake, Hrvate i Srbe, te da su se trudili da dokažu da su Hrvati s Plutona, Bošnjaci s Venere, a Srbi s Jupitera. Upravo zbog toga smo još prije deset godina jasno prezentirali da genetika ne ispituje nacije nego populacije i da je stanovništvo ovog regiona, za nas genetičare, samo jedna jako zanimljiva populacija'', rekao je.

Naglašava kako se prilikom ispitivanja bh. stanovništva svakako vodilo računa o formiranju reprezentativnog uzorka za analizu i da je pri tome vođeno računa o podjednakoj zastupljnosti svih etničkih grupa u BiH.

Genetika i nacija

Marjanović naglašava kako su određene razlike detektirane (ne postoje dvije genetički identične grupe), ali da te razlike nisu tog karaktera i razine da bi se moglo govoriti o tri odvojene populacije, a posebno da bi se govorilo o nekom različitom genetičkom naslijeđu za svaku etničku grupu.

''Dakle, genetika ne determinira nacije, jer ta znanost ne svrstava varijante gena i genetičkih markera na bošnjačke, hrvatske ili srpske. No, da ne bi bilo greške, genetika nije tu niti da bi negirala postojanje nacija. Jednostavno rečeno, genetika nije "dovoljno moćna" da se može koristiti u bilo kakvoj "genetičkoj determinaciji nacije" na ovim prostorima. Svatko tko je koristi u tom pravcu ili ne razumije osnovne genetičke postulate ili ga oni ne zanimaju'', naglasio je Marjanović.

Također je istaknuo da je svakako bilo još povijesnih epizoda koje su ostavile značajnijeg traga na genetičko naslijeđe Bosanaca i Hercegovaca. Osim ledenog doba, u "genetičkom naslijeđu" ovdašnjeg stanovništva jasno se mogu vidjeti tragovi doseljavanja neolitskih farmera koji su upravo na ovim balkanskim prostorima započeli poljoprivrednu revoluciju na europskom kontinentu.

Naglašava da su dobar dio današnjih Bosanaca i Hercegovaca izravni potomci upravo tih grupa ljudi, ali i ljudi koji su dolazili iz pravca Bliskog istoka i juga Balkana i daleko poslije neolitika.

Jasno se vide "genetički tragovi" plemena koji su se izravno ili neizravno doseljavali iz pravca Euroazije, a najviše iz pravca današnje Ukrajine koja je također bila utočište za tadašnjega čovjeka tijekom zadnjeg ledenog doba.

''U ove migracije spada i poznata seoba naroda koja je na ove prostore dovela razna slavenska i druga plemena. Dakle, genetički diverzitet bh. populacije je izuzetno veliki za jedan tako mali geografski prostor i može poslužiti kao pokazatelj izuzetno dinamične povijesti ovih prostora'', zaključio je Marjanović razgovor za Agenciju Fena.