Popovo polje
Vjetrenica: Otvara se biospeleološki muzej, naglasak na čovječjoj ribici
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Osim svojih magičnih tunela i dvorana koje zadivljuju ljepotama najveća i najpoznatija pećina u Bosni i Hercegovini Vjetrenica odnedavno posjetiteljima nudi i svoje najveće blago - čovječju ribicu. Ekipa Anadolu Agency (AA) imala je ekskluzivnu priliku snimiti primjerak čovječje ribice koja se nalazi u malom jezeru u pećini Vjetrenica.
Prirodne ljepote i fenomeni Vjetrenice, ali i ono što se poduzima na unapređenju sadržaja vjerovatno su i razlog sve veće posjećenosti Vjetrenice. Tako je ove godine puno više posjeta nego prošle.
"Svaka godina je nekako bolja. Za šest mjeseci ove godine imali smo nekih 10.000 tisuća posjetitelja. U cijeloj prošloj godini imali smo nekih 8.000. To je jasan znak koliko je došlo do poboljšanja", istakla je Soldo.
"Čovječja ribica je izronjena. Izronio ju je jedan od najvećih ljudi što se tiče biospeleologije u Hrvatskoj, koji također djeluje i u Bosni i Hercegovini - Branko Jažić. Ronio je u dva navrata i izronio je ribicu. Držimo je u malom prirodnom jezeru na 600 metara unutrašnjosti i svaki posjetitelj ju može vidjeti. Meni je drago što napokon možemo stati u kraj tom mitu da je Postojna jedini dom čovječje ribice. Generacije i generacije su to učile u školi. Mi naravno razbijamo taj mit. Pozivamo sve ljude i sve one koje zanima podzemni svijet da dođu i vide našu čovječju ribicu", sa ponosom u razgovoru za Anadolu Agency (AA) ističe Ana Soldo, direktorica Javnog poduzeća Vjetrenica - Popovo Polje.
Direktorica je navela kako je došlo i do novih saznanja o Vjetrenici.
"Imali smo dva istraživačka kampa u posljednja dva mjeseca. Oni su organizirani u okviru opremanja biospeleološkog muzeja bosanskohercegovačkog krša koje financira Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Koristim priliku zahvaliti im jer su nam velika potpora u svakom pogledu. U posljednjem kampu smo radili ronjenja u Absolonovom kanalu, konkretnije u gornjem Absolonovom kanalu gdje je otkriveno nekih skoro kilometar kanala. Tako je ustanovljeno da Vjetrenica sa nekih sedam tisuća metara ide do osam tisuća. Proširena je duljina koja je kartirana i mapirana", navela je Soldo.
U okviru ovih istraživanja kojim je otkriveno novih kilometar kanala unutar Vjetrenice izronjen je i primjerak čovječje ribice.
Vjetrenica je najveća i najpoznatija pećina u Bosni i Hercegovini, zaštićeni spomenik prirode i turističko odredište u jugoistočnom dijelu Hercegovine. Smještena je 300 metara istočno od Zavale, na zapadnom rubu Popova polja, u općini Ravno, te je 12 kilometara udaljena od mjesta Slano na obali Jadranskog mora (Republika Hrvatska), odnosno 80 kilometara od Mostara.
Ukupna dužina kanala u Vjetrenici iznosi 7.013,90 metara, a od sada će to biti skoro kilometar duže. Uređena je i elektrificirana 1964. godine u dužini 1.050 metara sa uređenom stazom dugom 1.300 metara. No, u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini je znatno devastirana.
Sada je staza prilagođena za turiste u dužini od 600 metara. Stalna temperatura u pećini je 11 stepeni Celzijusa, a snaga vjetra u ljetnim danima iznosi 15 metara u sekundi. U jačinu udara vjetra u prvih stotinjak metara pećine uvjerila se i ekipa Anadolu Agency.
No, u Javnom preduzeću Vjetrenica - Popovo Polje ne namjeravaju stati. Za jesen najavljuju otvaranje biospeleološkog muzeja jedinstvenog ne samo u Bosni i Hercegovini već i u regiji.
"Biospeleološki muzej će biti i centar svega onoga što se događa oko Vjetrenice. Unutra će biti izlošci iz Vjetrenice, bit će objašnjen fenomen kraškog polja, Popovog polja, fenomen životinja koje žive u podzemlju s tim da će se naglasak biti na čovječjoj ribici. Pokušat ćemo na zanimljiv način objasniti nastanak sida u podzemlju - stalaktita i stalagnita. Imamo jako zanimljiv stari čamac koji je izvađen iz Vjetrenice. Prvi istraživači koji su došli tu prije 100 godina ostavili su taj čamac unutra, a mi smo ga izvadili. Otvaranje muzeja bit će na jesen", navodi Soldo.
Od naredne godine bit će realiziran još jedan važan projekt - osposobljavanje nekadašnje uskotračne pruge kojom je vozio ćiro koja će ubuduće koristiti kao biciklistička staza.
Projekt će spojiti općine Čapljina, Ravno, Neum i Grad Trebinje što će biti međuentitetski projekt jer će spojiti lokalne zajednice u oba bosanskohercegovačka entiteta, ali i međudržavni i regionalni. Naime, projekt će biciklističkom stazom povezati Bosni u Hercegovinu sa Republikom Hrvatskom, odnosno Konavlima i Župom Dubrovačkom.
"Završili smo tehničku dokumentaciju. Sada slijede tenderi, obnavljanje i čišćenje staze i nakon toga kreće promocija. Bit će to spajanje Hercegovine sa Hrvatskom, konkretno Konavla i Župe Dubrovačke i općina Čapljina, Ravno, Neum i Grada Trebinja", navodi Soldo.
