Nesrodničko udomljavanje

Oko 200 djece čeka: U HNŽ-u samo tri obitelji pokazale želju za udomljavanjem

Lifestyle / Flash | 30. 03. 2015. u 08:46 Sa.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''U prvom krugu kampanje za promociju udomiteljstva koju smo započeli krajem prošle godine, prijavile su se tri nove nesrodničke udomiteljske obitelji s područja HNŽ'', rekla je za Bljesak.info Aleksandra Babić-Golubović iz organizacije Hope and Homes for Children BiH koja se bavi promocijom udomiteljstva.

''Nadamo se da ćemo u nastavku kampanje ove godine imati puno veći odaziv zainteresiranih građana'', rekla je Babić -Golubović ističući kako je nesrodničko udomiteljstvo u HNŽ-u nedovoljno razvijeno i kako su do sada imali srodničke obitelji koje su udomljavale djecu svojih rođaka.

''Građani su zaista nedovoljno informirani o udomiteljstvu kao i o djeci bez roditeljskog staranja generalno. Istraživanje javnog mnijenja koje je 2013. godine proveo UNICEF u cijeloj BiH pokazalo je da 76 posto ispitanika o udomiteljstvu ne zna ništa ili zna veoma malo, dok 45 posto ispitanika ne zna niti razliku između usvojenja i udomiteljstva'', objašnjava Babić Golubović.

Prema podacima Agencije za statistiku u 2013. godini u BiH je u socijalne ustanove bilo smješteno 1.670 maloljetnika. Kada je u pitanju starateljstvo i usvajanje broj maloljetnih korisnika se smanjio u odnosu na 2012. godinu i iznosio je 2550.

Oko 200 djece bez roditeljskog staranja samo s područja HNŽ trenutno odrasta u institucijama za djecu bez roditeljskog staranja na području ove županije. Iako to vjerojatno nije slučaj za svu djecu, mnoga djeca su umjesto u instituciju mogla biti smještena u udomiteljske obitelji.

''Naravno, da bi ovo bilo moguće, prvi korak jeste animirati građane da se zainteresiraju i prijave za udomiteljstvo. Ali i kada imamo na raspolaganju udomiteljske obitelji, potrebna je velika posvećenost i angažman stručnih radnika iz centara za socijalnu skrb da aktivno rade na smještanju djece u obitelji, njihovom praćenju i pružanju podrške obiteljima tijeku trajanja smještaja. Stoga, pored kampanje za promociju udomiteljstva, Hope and Homes for Children radi i sa uposlenicama centara za socijalnu skrb s područja HNŽ kako bismo ih educirali o udomiteljstvu i potaknuli da više koriste ovaj vid zbrinjavanja djece'', rekla je Babić -Golubović.

Tko ima pravo postati udomitelj?

Babić -Golubović kaže kako svaki punoljetan građanin BiH koji ispunjava uvjete predviđene zakonom se može baviti udomiteljstvom. Neki od uvjeta su da osoba nije kazneno kažnjavana, da je zdravstveno sposobna, da je stambeno i materijalno osigurana i da ima redovne izvore prihoda.

''S druge strane pravo na udomljavanje imaju djeca koja su iz bilo kojeg razloga ostala bez skrbi svojih bioloških roditelja, te im je potrebno privremeno zbrinjavanje. Djeca u udomiteljstvu mogu boraviti dok se ne sredi situacija u njihovim biološkim obiteljima, ili dok se za njih ne iznađe drugi, trajniji vid zbrinjavanja (npr. usvojenje)'', objasnila je Babić - Golubović.

Svi građani zainteresirani za bavljenje udomiteljstvom trebaju se obratiti centru za socijalnu skrb u općini u kojoj žive. Tamo će zaprimiti njihovu prijavu, te će stručni radnici centra provesti procjenu prijavljene obitelji kojom se utvrđuje da li je obitelj podobna za bavljenje udomiteljstvom. Ukoliko obitelj zadovoljava osnovne uvjete, morat će proći i edukaciju kroz koju se priprema za prijem djeteta.

''Sve ovo ne znači da će obitelj biti u prilici odmah dobiti dijete na smještaj, jer to ovisi o konkretnoj situaciji svakog djeteta koje se nađe bez roditeljskog staranja. Po smještaju djeteta u obitelj, centar za socijalnu skrb je dužan redovno pratiti i posjećivati obitelj, te joj pružati stručnu podršku u svim aspektima koji se tiču dobrobiti, zdravlja i napredovanja djeteta'', rekla je Babić - Golubović.

Naknada za životne troškove

Babić - Golubović dodaje da obitelji koje udome dijete bez roditeljskog staranja mogu iskazati interes i za posvajanje.

''Ukoliko ispunjavaju zakonske uvjete, oni se mogu prijaviti i za posvajanje, ali to ne znači da će biti u prilici posvojiti baš ono dijete koje je bilo kod njih privremeno udomljeno, mada ima i takvih slučajeva. Često se obitelji koje duže vrijeme ne uspijevaju posvojiti dijete odluče da postanu udomitelji, jer i na taj način mogu ispuniti svoju potrebu za roditeljstvom'', objašnjava Babić - Golubović.

Važno je naglasiti da prema trenutnom zakonu o socijalno zaštiti svaki udomitelj ima pravo na naknadu za smještaj djeteta.

''Naknada koja se daje za smještaj djece u udomiteljstvo odnosi se isključivo na potrebe samog djeteta (ne predstavlja plaću udomitelja) i isplaćuje se iz županijskog proračuna. Trenutno u HNŽ ta naknada iznosi oko 500 KM mjesečno i predviđena je da zadovolji sve potrebe djeteta koje se tiču prehrane, zdravlja i školovanja'', rekla je Babić – Golubić za Bljesak.info.

Kopirati
Drag cursor here to close