'Svjedok vremena' predstavljen u Mostaru

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predstavljane knjige 'Svjedok vremena (1935.-2015.)', akademika Jakova Pehara upriličeno je u petak u Hrvatskom domu 'Herceg Stjepan Kosača' u Mostaru.

Knjiga je predstavljena u sklopu 'Mostarskog proljeća 2016. – XVIII. dana Matice hrvatske', u suradnji s Hrvatskom akademijom za znanost i umjetnost u BiH.

Autor je ukratko prikazao svoju autobiografiju, no ne u klasičnom smislu. On svjedoči vremenu od 1935. do 2015. godine i bilježi važnije događaje, čime stvara mogućnost spoznaja o vremenu i događajima koji su ga pratili i kroz to stvara svoju karijeru od 'gnijezda do zvijezda'.

"'Svjedok vremena' je na neki način moj poriv da otvorim svoje pretince i sjećanja i predstavim ih svojoj obitelji i široj javnosti", kazao je Feni autor knjige, dodavši kako se radi o autobiografiji, no ne u klasičnom smislu.

"To nisu memoari u klasičnom smislu. To je više moj vremeplov događaja koje sam popratio i u kojima sam sudjelovao", naglasio je.

Knjiga je podijeljena u tri dijela, a autor je htio da prikaže svoje život od najranije dobi pa nadalje. U knjizi ima i tragičnih i komičnih događaja, a, kako kaže sam Pehar, svaki život nosi i određene poteškoće i izazove za koje treba biti spreman.

Isto tako, jedna od poruka njegove knjige je i da se trudom, radom i odricanjem može postići sve.

Govoreći o knjizi, fra Ivan Ševo kaže kako se divi čovjeku koji ima 88 godina, a da i dalje radi što je, po njegovom mišljenju, jedan veliki poziv društvu u kojem mi danas živimo, a to je da treba cijeniti radnika i njegov rad.

"Volio bih da živim u civilizaciji i društvu koje poštuje radnika i rad, a mislim da živimo u društvu i civilizaciji, bez prozivke ikoga, koja ne voli rad i radnika. Pogotovo mi je žao mladih ljudi bez posla, a kojih preko 85 posto želi otići iz BiH kako bi negdje u inozemstvu mogli raditi", naglasio je Ševo.

O knjizi su, uz ostale, govorili akademik Josip Muselimović, fra Ivan Ševo te prof.dr. Nevenko Herceg, prof.dr. Marko Ivanković i prof.dr. Ugo Vlaisavljević.