Mitovi i flora 2015.

Konoplja na poštanskoj marki HP Mostar

Kultura / Flash | 22. 05. 2015. u 16:02 A.M.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatska pošta (HP) Mostar izdala je prigodnu poštansku marku 'Mitovi i flora 2015. – Konoplja' u bloku od jedne marke, žig i omotnicu prvoga dana (FDC). Autorica likovnog rješenja je Tamara Grbavac, marka nominalne vrijednosti 2,90 KM tiskana je u tiskari Zrinski u Čakovcu. Prvi dan izdanja je 22. svibanj 2015. godine.

Konoplja (Cannabis) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice Cannabaceae, kojoj pripadaju tri podvrste: Cannabis sativa (industrijska konoplja), Cannabis indica (indijska konoplja) i Cannabis ruderalis (ruderalna konoplja). Njezino ime nastalo je na Dalekom istoku, od staroindijskoga bhanga i asirsko-babilonskoga qunnabu, pa preko grčkoga kánnabis do germanskoga hanapiz. Konoplja, koju je čovjek u Kini kultivirao prije deset tisuća godina, postala je najznačajnija sirovina u tekstilnoj, građevinskoj i pomorskoj industriji.

Na papiru od konoplje 1455. tiskana je prva knjiga, poznata Gutenbergova Biblija, kao i Američka deklaracija o neovisnosti iz 1776. Konoplja ima listove nalik na šaku, pa se vjerovalo da je božanskoga podrijetla. Prema legendi Buda se na svojemu putu k prosvjetljenju hranio sjemenkama konoplje. Druga legenda kaže da je ona pronađena na grobu kralja Salomona. Na iskopinama u Beit Shemeshu blizu Jeruzalema u grobu jedne žene (1500 godinu pr. Krista) pronađeni su ostaci konoplje. Arheolozi pretpostavljaju da je žena umrla pri porodu, dok su joj davali konoplju kako bi olakšala porođajne muke.

Konoplja je jedna od svetih biljaka u mnogim religijama tijekom povijesti čovječanstva. U staroj germanskoj kulturi bila je povezana s božicom ljubavi Freyom, za koju se vjerovalo da živi u ženskim cvjetovima konoplje.

U magijskim radnjama upotrebljavala se za suzbijanje zlih sila i demona, oluje i grada. Ako se u jednome danu izatkala košulja od konoplje, čije se predivo nazivalo kudjelja, štitila je čak i od pogubne kuge. U narodnoj medicini koristila se protiv groznice, vrućice, zaduha i bolesti želuca.

U Hercegovini je zabilježena narodna predaja o zakopanome blagu koje će prva pronaći sirota djevojka pletući košulju od crne kudjelje (konoplje).

Kopirati
Drag cursor here to close