BH kultura u 2013: Nije sve tako sivo

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vapaj kulturnih radnika u BiH ne prestaje. Nažalost, ne čuju ga oni koji nešto mogu promijeniti. Ipak, pojedine kulturne manifestacije opstaju i rastu, privlače turiste i šalju pozitivnu sliku o zemlji, piše Deutsche Welle.

Već tradicionalno je najveći kulturni događaj u BiH je Sarajevo Film Festival, koji je istovremeno i najznačajniji festival sedme umjetnosti na prostoru bivše Jugoslavije. 19. izdanje SFF-a obilježio je između ostalog i fokus na regionalnu kinematografiju.

Gruzijski film "U procvatu", redatelja Nane Ekvtimišvili i Simona Grosa proglašen je najboljim igranim filmom na festivalu. "Obrana i zaštita" redatelja Bobe Jelčića, u hrvatsko-bosanskohercegovačkoj koprodukciji, dobitnik je posebne nagrade žirija. Srbijanski glumac Bogdan Diklić dobio je Srce Sarajeva za najboljeg glumca ovogodišnjeg SFF-a u istom filmu.

“Ne znam nagradu koja ima tako lijep naziv, Srce Sarajeva. Ni zlatno ni srebreno već jednostavno srce jednog grada. Jako mi je draga ova nagrada”, rekao je Diklić.

Na 19. SFF-u prikazano je oko 250 filmova, koje je vidjelo više od 100 tisuća gledalaca, što je za deset posto više nego godinu dana ranije

Veliki uspjeh bh. filma po kojem će 2013. ostati upamćena svakako je ostvarenje Danisa Tanovića “Epizoda u životu berača željeza”. Na filmskom festivalu u Berlinu nagrađen je Srebrenim medvjedom za najbolji film dok je Srebrenog medvjeda za najboljeg glumca dobio glavni akter priče Nazif Mujić.

Film govori o istinitom događaju kada je jednoj Romkinji iz srednje Bosne odbijena liječnička pomoć jer nije imala zdravstveno osiguranje. Senada i njen suprug Nazif, igraju sami sebe.

“Ja i moja Senada ćemo se boriti, opet skupljati željezo i živjeti od toga. Vlastima poručujem da mi nađu bilo kakav posao, da normalno radim i živim. Nije Romima teško ustati ujutro i ići na posao. Ni moja djeca, ni supruga ni ja nemamo zdravstveno osiguranje”, rekao je Nazif nakon povratka iz Berlina.

Redatelj Danis Tanović poručio je da ovaj film trebaju vidjeti svi u BiH, jer sudbinu Mujića dijele brojni Romi. “Nazifov život je rolerkoster. Danas je ovdje s nama, lijepo smo odjeveni, sretni festivalska je atmosfera. On će sutra otići nazad kući da živi svoj život koji je potpuno drugačiji od svega ovoga.”

“Epizoda u životu berača željeza” je ovogodišnji bh. kandidat za Oskara u kategoriji stranog filma, a po najnovijim informacijama, plasirao se na listu od devet filmova kandidata .

U godini krize, smanjenog proračuna za kulturu, sarajevski MESS(Festival malih i eksperimentalnih scena Sarajevo) otišao je korak dalje i ostvario veliki uspjeh.
Najstariji i najveći međunarodni festival teatarskih ostvarenja u BiH ove godine je, kako kažu organizatori, decentraliziran. Otvoren je u Mostaru na platou ispod Starog mosta, predstavom ''Osvajanje sreće'' Harisa Pašovića.

Neke od najvažnijih kazališnih predstava regionalne, europske i svjetske produkcije publika je mogla vidjeti u Sarajevu, Mostaru, Visokom, Goraždu i Zenici. Zadovoljstvo nije krio direktor Dino Mustafić.

“Dvorane su bile prepune, po prvi put smo izveli ambijentalnu predstavu u Mostaru. Tema koju smo najavili bila je prisutna tijekom cijelog festivala i provjeravala kroz predstave, a to je pitanje potrage za srećom i nadom. Po ko zna koji put je potvrđeno da je ovakav festival, međunarodnog karaktera i te kako potreban građanima BiH”, rekao je Mustafić.

Pored filmskih i kazališnih, najznačajniji događaji iz oblasti vrhunske glazbene umjetnosti u BiH također su se dešavali u Sarajevu. Jedan takav održan je prije nešto više od mjesec dana, a riječ je svakako o 17. Sarajevo Jazz Festu. I ovog studenog publika je uživala u koncertima velikih imena svjetske jazz scene, što je za svaku pohvalu s obzirom na položaj jazz glazbe u BiH, kaže Edin Zubčević, direktor Jazz Festa.

“Jazz kao glazba u BiH se ne nalazi ni u kakvom položaju, dakle nema statusa. Sve vrijeme radimo usprkos, a ne zahvaljujući okolnostima. Tijekom svih ovih 17 godina bili smo prinuđeni da pravimo kompromise na račun programa ali to nismo učinili. Uzimali smo muzičare koje smo htjeli a ne one koji su jeftiniji. 17. festival je sam po sebi ostvarenje jednog velikog sna”, kaže Zubčević.

Kvalitetnih književnih događaja u BiH je jako malo. Sami književnici često govore kako su se sajmovi knjiga pretvorili u obične tržnice popularnog štiva, a da se njihov pravi smisao vremenom izgubio. Ipak, jedan događaj u 2013. mogao bi se naći u samom vrhu kada se govori o književnosti bh. autora. Iako piše na engleskom jeziku a živi u Americi, Aleksandra Hemona, bar u BiH, teško tko može doživljavati drugačije, osim kao bosanskohercegovačkog pisca. Tim više što je svjetsku slavu stekao sjajnim djelima koja govore o njegovom djetinjstvu i životu u Sarajevu. "Knjiga mojih života" uvrštena je među 10 najboljih knjiga na engleskom jeziku objavljenih tokom 2013. godine.

Hemon je 1992. godine otišao u Ameriku na nekoliko mjeseci. Za kratko vrijeme njegova zemlja se našla u ratu, a on zauvijek ostao u SAD-u. Sebe ne smatra angažiranim književnikom, i ne vjeruje da takva književnost uopće ima nekog smisla.

„Ratno pismo se piše nakon rata. Sa strane angažiranosti to je prekasno za angažiranje kad rat već počne. Mislim da je mnogo bolji politički angažman u cilju sprečavanja rata. Književnost ne može spriječiti rat ni spasiti nas od užasa povijesti“.

BiH se u 2013. nakon 10-godišnje pauze predstavila na Venecijanskom bijenalu suvremene umjetnosti. Nacionalni paviljon, za koji je bio zadužen mladi konceptualni umjetnik Mladen Miljanović, svrstan je među 10 najatraktivnijih na bijenalu. Za razliku od patetike kojom odišu umjetnička djela iz BiH, radom „Vrt uživanja“ Miljanović je prikazao životne radosti i užitke svog naroda oslikane na nadgrobnim spomenicima.

„Takav pristup je tokom godina generirao patetični identitet društva patnje. Mene najmanje interesira takva slika jer kao umjetnik ne prihvaćam tu patetičnu poziciju.“

Na listi važnih kulturnih manifestacija u godini koja je na izmaku, mjesto zaslužuje i drugi po redu SOS Dizajn Festival, koji je održan u Sarajevu sredinom listopada.

Organizatori su studenti Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Festival promovira dizajn i ističe njegov značaj u današnjem društvu. Vrhunski stručnjaci koji se bave ovom formom umjetnosti iz SAD-a, Njemačke, Slovenije, Srbije, održali su predavanja i radionice a s mladim kolegama razmijenili iskustva.

Rock’n’roll događaj godine je prema mišljenju mnogih, banjalučki Demofest. To je najveći regionalni festival demo bendova koji pruža veliku šansu mladim neafirmiranim glazbenicima. Članovi slovenačkog benda Pink Panker, pored jedne od nagrada iz Banjaluke su ponijeli sjajne utiske. Kažu da su ovakva druženja mladim ljudima s Balkana prijeko potrebna. “Došli smo u drugu državu, upoznajemo se s bendovima, družimo se. To je jedinstveno i upravo u tome leži najveći značaj festivala.” Pored nastupa mladih bendova, 6. izdanje Demofesta obilježili su i koncerti najznačajnijih rok grupa iz regije, a svi sadržaji su besplatni, podsjeća Deutsche Welle.