Obrtnički sustav

Vladi upućen zahtjev za izmjenu uredbe o plaćanju gotovinskim novcem

Gospodarstvo / Flash | 13. 10. 2015. u 12:39 Z.D.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zastupnik i dopredsjedavajući Skupštine Zeničko-dobojske županije Jasmin Duvnjak uputio je Vladi Federacije BiH, putem županijskog Ministarstva financija, inicijativu kojom traži da se hitno izmijeni "Uredba o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem", koju je Vlada FBiH nedavno donijela, jer narušava neka ustavna prava građana i zakonska rješenja.

U svojoj inicijativi Duvnjak ističe da ne spori da "postoje određeni opravdani razlozi za donošenje ovakve uredbe, ali pojedine odredbe Uredbe treba odmah mijenjati, jer će njihova primjena ugroziti normalno poslovanje obrtničkog sustava i malih poslovnih subjekata".

Posebno se kao nelogičan pojavljuje član 8. Uredbe, oko evidentiranja gotovog novca, u kojem stoji: "Poslovni subjekti su dužni da gotov novac, ostvaren obavljanjem registrirane djelatnosti, evidentiraju u skladu s propisima o računovodstvu i uplate istog radnog dana na svoj račun otvoren kod ovlaštene organizacije, a najkasnije narednog radnog dana".

Ovo znači da svu dnevnu zaradu treba isti dan uplatiti na svoj račun. Sve je razumljivo ukoliko se radi o velikim poslovnim subjektima, s ogromnim dnevnim prilivom gotovog novca, ali upitno je zašto da baš svaki radni dan i mali poslovni subjekti s prilivom do 200 KM, u granici blagajničkog maksimuma, trebaju polagati 'dnevne utrške'.

Da li ovo znači da mali obrtnik s dnevnim prometom od npr. 80 KM, čije je sjedište radnje udaljeno 20-30 km od najbliže banke ili pošte, zakonski mora svaki dan, nakon okončanja radnog vremena, ići da položi taj skromni dnevni utržak na svoj račun.

Ovo male poslovne subjekte dovodi u težak financijski položaj, s obzirom na to da im se stvaraju novi troškovi svakodnevnog prijevoza (od 40 do 60 km), da gube vrijeme čekajući u banci ili pošti, da im se stvaraju nemali troškovi bankarskih provizija, da im se ugrožava posao, jer su često i jedini uposleni u svom obrtu.

Na ovaj način se gubi i funkcija tzv. 'blagajničkog maksimuma', jer nema svrhe predavati gotov novac na račun i onda ga isti dan podizati s istog računa do razine određenog blagajničkog maksimuma.

U svojoj inicijativi zastupnik Jasmin Duvnjak je istaknuo da prema nekoj računici ispada da, ako svaki obrt mjesečno mora uplatiti bankama najmanje 50 KM, a na području Federacije BiH egzistira oko 50.000 obrta, obrtnici samo bankama morati na godišnjoj razini platiti oko 30 milijuna KM samo osnovnih bankarskih usluga, plus drugi troškovi vezani za obavljanje platnog prometa.

Kopirati
Drag cursor here to close