Europa predviđa svijetlu budućnost mostarske zračne luke, ali...

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Aerodrom Mostar je dosegao vrhunac svog kapaciteta, što zahtijeva žurne investicije od nekih dva milijuna eura 200.000 putnika godišnje, navodi se u studiji Delegacije Europske unije u BiH.

Studija predviđa rast broja putnika u mostarskoj zračnoj luci čak i do pola milijuna putnika, a predviđanja su zasnovana na prirodnoj potražnji glavnih tržišta za aerodrom- hodočasnika i dijaspore. No, predviđanja se mogu ostvariti samo ukoliko aerodrom bude u mogućnosti da privuče fondove za investiranje u adekvatnu infrastrukturu i sposobnost da zadrži tu potražnju.

U studiji se upozorava kako su talijanske kompanije glavni prometnici na mostarskom aerodromu, ali i da bi s oko 33,5 milijuna eura u 2015. aerodrom mogao privući čarter letove izvan Italije.
Međugorje kao pokretač

Investicije moraju biti planirane za strukturu prometa aerodroma u Mostaru, koja primi 30 posto mogućeg prometa u 15 posto ključnih dana i 52 posto tijekom svojih najprometnijih dana, stavljajući ogroman pritisak na operacije što zahtjeva izuzetno fleksibilnu organizaciju i radnu snagu.

Sadašnji promet je koncentriran na razdoblje travanj-listopad: sedam mjeseci predstavlja 84 posto ukupnog broja putnika. Vrhunac je u kolovozu i rujnu, a onda slijede lipanj i travanj. Ova šema, ističe se u studiji, je izravno povezana s posjetama Međugorju. A upravo je Međugorje u ovoj studiji navedeno kao ključni pokretač razvoja aerodroma.

Dr. Spiros Travlos iz grčke konzultantske tvrtke Planet S.A. navodi kako je za poslovanje aerodroma potreban veliki kapital i znatne investicije kako bi se mogao opslužiti porast prometa.

Privlačenje privatnog kapitala je jedna od opcija za razvoj aerodroma, navodi u svojoj studiji Travlos i dodaj ekako potencijalni ključni benefiti uključuju pristup novim financijskim sredstvima i efikasnije operacije, ali i povećane ekonomske mreže za aerodrom kao dio veće grupacije.

Prijeratni rekord

U bliskoj budućnosti, navodi Travlos, očekuje se izlazak na tržište privatizacijskih projekata za glavne aerodroma u Europi. Što se tiče bliže regije, ljubljanski aerodrom Jože Pučnik je službeno na prodaju s više od 75 posto dionica dok aerodrom Tivat planira investiciju od 23 milijuna eura do 2017. i dodatnih 76 milijuna do 2030.

Travlos ističe i kako je Međunarodni aerodrom u Prištini u samo 22 mjeseca napravio uspješnu rekonstrukciju te je jedan od najprometnijih aerodroma na Balkanu, i opslužio je 1.2 milijuna putnika i 14.000 zračnih operacija u 2008. godini.

Zračna luka Mostar 1984. godine je proglašena alternativnim aerodromom za Međunarodni aerodrom u Sarajevu tijekom Zimskih olimpijskih igara, te je tako dobila status međunarodnog aerodroma. To se pozitivno odrazilo u rastućem interesu domaćih i međunarodnih prijevoznika za Međunarodni aerodrom Mostar zbog činjenice da je Međugorje smješteno samo 20 kilometara od Mostara.

Prije rata, mostarski aerodrom je rekordni broj od 86.000 putnika godišnje dostigao 1990. godine da bi u studenom 1991. sletio zadnji civilni zrakoplov. Za zračni promet aerodrom je ponovo otvoren u srpnju 1998. godine.

U svojoj studiji Dimitris Katsochis direktor Planeta S.A. navodi kako je u ratu spaljena i uništena zgrada terminala sa svojom infrastrukturom u potpunosti rekonstruirana, ali da se prilikom obnove nije uzimalo u obzir moguće povećanje broja putnika i zračnog prometa te da zbog toga terminal nema dovoljan kapacitet.

Katsochis navodi kako je danas mostarska zračna luka, koja je u vlasništvu 88 postotnom vlasništvu Grada Mostara i 12 posto zagrebačkog aerodroma, mala komercijalna uslužna kompanija s jednim sustavom uzletno/sletne/ vozne staze te da sadašnji godišnji putnički promet bilježi broj od 80.000-90.000 putnika.

Potrebna dodatna obuka

Mostarski aerodrom je opremljen modernim ATC uređajima (kontrola zračnog prometa) i zapovjedno-komunikacijskim uređajima. Fizička lokacija tornja je, navodi Katsochis, idealna, a aerodrom može opslužiti i opremljen je da opsluži sve zrakoplove do "C" kategorije (uključujući i C). No, grčki stručnjak ističe kako razina prometa stagnira od 2012., obzirom da je aerodrom praktično dosegao svoj kapacitet.

No, Katsochis navodi kako je vrijeme za obradu putnika dugo zbog ograničenja koje se odnosi na postojanje samo dva šaltera za check-in te da trenutno postoji restrikcija kontrole zračnog prometa od 15 minuta između leta kao i da se predviđene razine prometa ne mogu adekvatno opslužiti.

''Postoji više utvrđenih odstupanja koje se uobičajeno ne očekuju na potpuno certificiranom i funkcionalnom aerodromu. Također, zbog ograničenog broja sati rada mostarske zračne luke, proces pregleda (screening) je razvučen i traje duže nego što je to slučaj s aerodromima koji rade puno vrijeme'', navodi Katsochis i dodaje kako je potrebna dodatna obuka osoblja odjela zračne luke, osnovna kao i neke ponovne obuke, u područjima profesionalnog rada i održavanja.

Grk zamjerku vidi i u tome da su politike i procedure na aerodromu napisane na lokalnom jeziku, ali i u nekim tehničkim rješenjima. Iako je sustav osvjetljenja aerodroma uspostavljen u razdoblju 1989. – 1991. a rekonstrukcija rađena 1997., on nema otpornost uzemljenja što ima za rezultat deenergizaciju sustava, navodi grčki stručnjak i dodaje kako kablovi, direktno ukopani u tlo, imaju slabu izolaciju i otpornost njihova uzemljenja prelazi dozvoljene vrijednosti.

Ograničeni Grad

''Radio navigacijski uređaji za en-route i slijetanje su na raspolaganju; sastoje se od DVOR/DME i dvije NDB.Trenutno jedan NDB (neusmjereni radio far) je u funkciji kao en-route i on je u aeronautičkim kartama (pristup PSS 34). Drugi je L NDB i nije u kartama ali oba NDB-a se redovno održavaju, kalibriraju i prate'', navodi Katsochis.

U svojoj studiji on ističe kako Grad Mostar ima limitirane resurse koje može ponuditi Međunarodnom aerodromu Mostar te da Grad ''jasno prepoznaje veliku cijenu opreme potrebne za zračnu luku, obuku osoblja, kao i dodatnog osoblja koje je potrebno za osiguranje kontinuiranog i sigurnog rada zračne luke''.

Istaknuo je kako je Grad Mostar jako zainteresiran za pronalaženje strateških partnera koji bi pomogli u ovim naporima, ali i da su rasprave o mogućim šemama za aerodrom su u tijeku ali se još nije donijela odluka o preciznom pravcu u budućnosti.

U Analizi nedostataka i Planu investiranja Studije Europske unije o mostarskoj zračnoj luci predviđen je razvoj za sljedećih 30 godina, 2013.-2043., kao i za razdoblja od 5 godina, od danas do 2043.

Tako se predviđa kako bi, ulaganjima i modernizacijom, 2015. godine zračna luka prešla brojku od 100.000 putnika godišnje, dok bi ta brojka iznosila 150 tisuća 2022. i 250 tisuća 2031. godine. Za još sto tisuća putnika promet bi se povećao 2037., a daleke 2043. Kroz mostarsku zračnu luku prošlo bi pola milijuna putnika.

Produženje staze

U studiji EU se ističe kako se za ostvarenje ovog plana mora poticati ekonomski razvoj, poboljšavati konkurentnost i povećati prihode od turizma putem većeg privlačenje posjetilaca u područja Međugorja, Mostara, Stoca, Čapljine i Neuma i sve kroz otvaranje zračnog prometa mostarskog aerodroma.

Studija upozorava kako uslijed visokih temperatura u ljetnom razdoblju, i čestih operacija uzletanja uz stražnji vjetar, postoje ograničenja u pogledu korisne nosivosti zrakoplova.

''Unutar sljedećih 30 godina, predlaže se da se poletno/sletna staza produži za oko 250 do 300 metara u pravcu sjevera, tako da se ima na raspolaganju produžena uzletna staza'', navodi se i predlaže i proširenje ovih voznih staza do ukupne širine od 18 m, tako da može opslužiti zrakoplov kodne oznake C i povremeno zrakoplov kodne oznake D.

U kritikama trenutnog stanja navodi se kako se raspoloživi objekti općenito mali ali i da nema dodatnog prostora za širenje. S povećanjem prometa, objekti za operativno osoblje se moraju adekvatno proširiti, treba izgraditi normalne objekte za letove u dolasku nakon čega će biti potrebna nova zgrada terminala kao proširenje postojećeg objekta.

Europska unija predlaže da razvoj ide u dvije faze. U prvoj fazi, proširenju koje treba raditi odmah, trebalo bi proširiti objekte za najprometniji sat protoka putnika od oko 560 putnika, a u drugoj fazi omogućiti protok od oko 800 putnika.

U prvoj fazi predviđa se proširenje ramena vozne staze B i C, jednostavna pristupna svijetla za uzletnu/sletnu stazu 16 te pokrivanje asfaltom platforme II, dobijanje dodatna četiri stajališta za Code C „push back“ itd. No, zbog velike investicije od oko tri milijuna eura, kao i unapređenja ograničenja u vezi s polijetanjem za samo dva do pet posto ukupnih operacija zrakoplova, predlaže se da se proširenje prolongira do oko 2030.



Studija naglašava kako je potrebna kontinuirana obuka u svakom odjelu te da dobre politike i procedure koje definiraju operaciju moraju biti razvijene kako bi odjeli i osoblje razumjeli njihove različite uloge unutar zračne luke, na jedan formaliziran način.

Prema studiji, očekuje se da se u aerodrom investira oko 34 milijuna eura u 2015., odnosno ukupno 52 milijuna eura između 2015. i 2025. godine te kumulativan iznos od oko 101 milijun eura između 2013. i 2042.

Veliki udarac

''Aerodrom će zadobiti veliki udarac kad je u pitanju njegov potencijal za razvoj ako ubrzo ne bude u mogućnosti da privuče eksterna financijska sredstva za financiranje proširenja infrastrukturnih kapaciteta. Morat će odložiti investicije potrebne za povećanje kapaciteta ili privuči čarter promet izvan Italije'', navodi se u stidiji Delegacije EU i grčkog Planeta S.A.

Ističe se kako projekt Međunarodnog aerodroma Mostar treba biti, s jedne strane, čvrsto u skladu s regionalnim razvojem a, na drugoj strani, treba djelovati kao katalizator za budući prosperitet regije jer međunarodno iskustvo ukazuje na stvaranje 7.500 radnih mjesta po prometu od milijun putnika, ne uzimajući u obzir uticaj ovog katalizatora na turizam.

Kao glavni nedostatak aerodroma istaknuto je to što je u ovoj fazi previše ovisan od jednog izvora, odnosno Grada Mostara te da na njegovu privlačnost negativno utječe ekstremna određenost vremenom i nedostatak redovne prometne usluge.

Ipak, ističe se u studiji, značajna kulturna i prirodna blaga mogu djelovati kao dodatni izvor za promet u regiji, ukoliko se ona adekvatno iskoriste.

''Kratkoročno ili srednjoročno mostarski aerodrom ima konkurentnu prednost u pogledu cijene i nedostatka odgovarajućih pristupnih puteva za druge aerodrome, ali dugoročno ova prednost je upitna. Stoga, vrijeme je jako važno kad je u pitanju iniciranje i implementiranje projekta za privlačenje najadekvatnijeg investitora'', naveo je Travlos iz Planeta S.A.

Nakon što je ispitao ekonomsku, pravnu i političku sredinu BiH i analizirao poslovnu i finacijsku dinamiku projekta, Konsultantski tim predlaže usvajanje tipa koncesije u ovom procesu.

''Korisnik, Grad Mostar, treba preuzeti vodeću ulogu u pogledu informiranja zajednice i sudionika u procesu o opsegu i razvojnim efektima ovog projekta. Grad Mostar, u suradnji s Vladom županije, treba poduzeti razvojne inicijative u cilju prikazivanja aerodroma kao privlačne prilike za ulaganje i, prvenstveno, prikazivanja šireg područja grada kao privlačne destinacije za turiste s različitim interesima'', navodi se u studiji, koja mostarskoj zračnoj luci predviđa svijetlu budućnost, ali i otvoreno kaže da bez ulaganja, privatno-javnog partnerstva ili koncesije, mostarskoj zračnoj luci prijeti stagnacija i propast.