Blokirani: U blokadi 318 tisuća građana, Vlada okreće glavu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Udruga "Blokirani" izvjestila je danas da po zadnjim podacima 318 tisuća građana RH ima blokirane račune, dug im je narastao na 28 milijardi kuna, no Vlada i političari od svega okreću glavu.

Kada se nositeljima računa pribroje njihove obitelji dolazi se do milijun građana koji trpe sustavno mučenje i izgladnjivanje, jer većina nema nikakve prihode i zaštićeni račun, a Vlada i političari na sve okreću glavu, ustvrdila je na konferenciji za novinare predsjednica Udruge Miriam Kervatin.

Oduzimanje svih sredstava za život dostojan čovjeka, držanje u blokadi dužoj od par godina, lihvarenje i kamatarenje nije demokracija, protustavno je i Hrvatska nije zemlja sigurna za život, poručuju iz Udruge.

"Kada je takvoj torturi izložena četvrtina stanovnika ona nikako ne može biti zemlja sigurna za život i tražit ćemo da se Hrvatskoj ukine status sigurne zemlje", najavila je Kervatin.

Tvrdi da dug blokiranih rapidno raste, što potkrepljuje podatkom da je samo u dva mjeseca narastao za dvije milijarde kuna.

Kervatin kaže da nezakonito i lihvarsko ponašanje omogućava Ovršni zakon po kojem se u prijedlog za ovrhu dug i kamata pretvaraju u osnovni dug, na koji se, ako se ne plati, ili dijelom plaća opet obračunavaju kamate.

"Blokirani" Ovršni zakon smatrju protuustavnim i od Ustavnog suda čekaju odgovor o njegovoj ustavnosti.

"Socijaldemokratska Vlada imala je priliku kroz taj zakon pomoći građanima koji su završili u blokadi, no to nije učinila, ali je to omogućila poduzećima čiji dugovi iznose 32 milijarde kuna", kazala je Kervatin.

Upitala se zašto, te ocijenila da se izlazi u susret interesnim lobijima, prijateljima i "stričevima iz sjene".

"Ne može se nekoga zbog duga osuditi na mučenje jer je to svojevrsni genocid", zaključila je Kervatin.

Od ukupno 318.599 građana u blokadi, njih 300 tisuća je duže od tri godine, a među blokiranima je i 10 tisuća umrlih. Blokirano je više od 60 tisuća tvrtki, malih poduzetnika i poljoprivrednika.

Jedan od njih je i Nikola Žeravica, koji se 2005. kod HBOR-a zadužio za izgradnju farme za uzgoj krava i proizvodnju mlijeka.

Pošteno je, kaže, radio i dnevno proizvodio 1300 litara mlijeka, a litra je koštala četiri kune. To je bilo dovoljno za otplatu kredita i život, no ubrzo se cijena mlijeka smanjila i sve mu je krenulo nizbrdo.

U međuvremenu, imao je i nesreću jer je, pomažući mu na njivi smrtno stradao susjed, a on je optužen da mu je dozvolio raditi na stroju za kojega nije bilo osposobljen. Kažnjen je s dvije godine zatvora iz
kojega je nedavno uvjetno pušten. Obitelji stradaloga susjeda mora isplatiti 450 tisuća kuna odštete.

"Moja obitelj i ja želimo raditi kako bi vratili dugove, no nažalost u Hrvatskoj nemamo priliku, nemamo nikakvih sredstava za život, a dug nam samo raste i zato tražimo azil kako bi u nekoj drugoj zemlji počeli raditi i vraćati dugove", ispričao je Žeravica.

Izrazio je sumnju da do njegove farme, koja je bila vrlo ugledna, žele doći neki moćnici.