Biram oporavak

Ovisnici se veoma teško, zbog stida i negiranja, odlučuju da potraže pomoć u službenim institucijama

Na sastanku su predstavnici Udruženja ''Proslavi Oporavak'' predstavili trogodišnji regionalni projekt ''Biram Oporavak'' koji će do kraja 2019. godine biti realiziran u BiH, Srbiji i Crnoj Gori.
Lifestyle / Zdravlje | 21. 02. 2018. u 13:56 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Trogodišnji regionalni projekt "Biram oporavak", koji će do kraja iduće godine biti realiziran u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, predstavljen je u srijedu u Mostaru u organizaciji udruge "Proslavi oporavak" i Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar.

Predsjednik udruge "Proslavi oporavak" iz Sarajeva Borislav Gojić kazao je kako se program realizira u partnerstvu sa Svjetskom federacijom protiv droge, te da se s realizacijom krenulo krajem prošle godine.

''U sklopu projekta želimo podići svijest o problematici zlouporabe droga i njezinoj štetnosti, a s druge strane vidjeti tko se sve s tim bavi i na neki način inicirati da servisi koji se pružaju budu što je moguće bolji'', istaknuo je Gojić.

Naveo je kako su u Sarajevu pokrenuli besplatnu telefonsku liniju 0800 2800 kako bi što više ljudi mogli dobiti pomoć. Pored telefonske linije uspostavljena je i web stranica www.biramoporavak.com te besplatno savjetovalište za problematiku zlouporabe droga.

Inače, spomenuti projekt realizira se s ciljem unaprjeđenja servisa za osobe s problemom ovisnosti, s naglaskom na osobe iz manjih sredina, kao i da se povežu svi akteri unutar zajednice, kroz multisektorsku suradnju i umrežavanje, kako bi se osoba u procesu oporavka od ovisnosti zajedničkim naporima podržala i dovela na mjesto njezinog maksimalnog potencijala.

''Ovisnost je multifaktorijalni poremećaj kojem moramo odgovorite ne samostalno, nego multidisciplinarno. Ne možemo ni mi sami, ni doktor sam ni socijalni radnik sam, nego svi zajedno'', istaknuo je Gojić.

Prema njegovim riječima, prije rata prva konzumacije su se događale sa 17 ili 18 godina, a danas sa 14 ili 15 godina.

''Što se tiče samih droga koje se konzumiraju danas, heroin je u blagom opadanju, dok amfitamini idu prema gore. Različite droge zahtijevaju različite pristupe i tretmane, ali je veći problem što ovisnici samo heroin vide kao tešku drogu'', dodao je.

Na pitanje koje skupine ljudi najčešće postaju ovisnici, Gojić je kazao da se do 25. godine razvije ovisnost, da droga ne bira te da im se javlja širok spektar ljudi.

Ravnatelj Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar Siniša Skočibušić kazao je kako spomenuti centar osim samog postupka liječenja želi pratiti osobe koje imaju problema s ovisnošću od početka do kraja.

''To znači, od početka raditi prevenciju kako bismo spriječili samu bolest, a u konačnici kroz ovaj projekt s nevladinom udrugom "Proslavi oporavak" želimo potpomoći da se oni (ovisnici) što bolje rehabilitiraju, odnosno resocijaliziraju u zdravstveni sustav naše županije i grada i na taj način da uspješnije funkcioniraju nakon što postignu zadovoljavajuću zdravstvenu sliku'', istaknuo je Skočibušić.

Na upit kako će im konkretno pomoći ovaj projekt, Skočibušić ističe kako će im pružiti potporu za zapošljavanje, pomoći im u daljnjem socijalnom razvoju, omogućiti im bolje uključivanje u društvenu zajednicu.

 Istaknuo je kako je značajan problem stigmatiziranja takvih ljudi, te da oni i sami sebe stigmatiziraju što ih koči da se bore s poteškoćama koje život nosi.

Na pitanje je li problem u sustavu, Skočibušić navodi kako je "problem u svima nama, ne samo u sustavu".

''Ako mi sami pođemo nešto učiniti onda će i sustav reagirati, ali ako mi nismo dali nikakvu inicijativu i nismo ništa poduzeli onda će i sustav biti trom'', ustvrdio je Skočibušić.

Istaknuo je kako u Centru za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar u registru imaju 940 registriranih osoba od toga je u prosincu bilo 165 koji su bili na svakodnevnoj terapiji. Većina njih je iz Hercegovačko-neretvanske županije, a Mostar kao najveća sredina dominira.

''Nema niti jedne općine u našoj županiji da nema određeni broj ovisnika koji su uključeni u tretman. Nažalost, ima puno onih iz daljih mjesta koji ne mogu organizirati dolazak na tretman. Potrebno je iznaći načine kako i njih uključiti u zdravstveni sustav'', zaključio je Skoičibušić.

Kopirati
Drag cursor here to close