Velika borba svjetskih sila za utjecaj u Srbiji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prvo su Kinezi došli u Beograd s ogromnom količinom opreme i šest medicinskih stručnjaka spremnih da pomognu u koordinaciji nacionalne politike prema koronavirusu, piše Guardian. Emotivni srpski predsjednik poljubio je kinesku zastavu u znak zahvalnosti i prigovorio Europi da nije pomogla dovoljno.

Onda su stigli Rusi

Onda su vojnim avionima stigli Rusi koji su donijeli manje krucijalnu, ali isto tako dobrodošlu opremu, a njihov je dolazak također bio praćen medijskim fanfarama. A onda je došla i Europa i naglasila kako je ona ovdje oduvijek i kako je u Srbiji financirala daleko više stvari i od Kine i od Rusije zajedno.

U Srbiji, zemlji kandidatkinji za eventualno članstvo u Europskoj uniji koja je proteklih godina također udvarala Rusiji i Kini, presijecanje konkurentskih 'koronavirus diplomacija' izrazito je vidljivo.

Kako pandemija ubrzava, glavni igrači gledaju kako da iskoriste slanje pomoći za ostvarivanje svojih vanjskopolitičkih ciljeva. Za EU to znači pokušaj dokazivanja da priče o europskim vrijednostima i solidarnosti nisu tek prazne riječi. Za Kinu to znači promjenu narativa kojim bi se ta zemlja prikazala kao rješenje problema koronavirusa, a ne njegov uzrok. Za Rusiju to znači iskorištavanje skromnih resursa za ostvarivanje maksimalnog učinka poput ruskih vozila koja voze kroz Italiju ili aviona poslanih u SAD da odnesu opremu proizvedenu pod sankcijama. Amerikanci pod Trumpovom administracijom fokusiranom na sebe same, dosad su uglavnom bili odsutni iz koronavirus diplomacije.

U Srbiji je sve počelo 15. ožujka kad je predsjednik Aleksandar Vučić proglasio izvanredno stanje. Bilo je to istoga dana kad je izvješće predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, kako se čini, sugeriralo da se zabrani izvoz medicinske opreme. To je razljutilo Vučića i izazvalo emotivni ispad.

''Europska solidarnost ne postoji. To je bajka. Poslao sam posebno pismo jedinima koji mogu pomoći, a to je Kina'', rekao je tada Vučić građanima Srbije. Zamolio je Kineze za pribor, opremu i savjet u borbi protiv pandemije i, ubrzo nakon toga, avion je sletio u Beograd.

''To baš i nije ono što bismo željeli čuti od vlade zemlje koja tvrdi da radi sve kako bi se priključila Europskoj uniji'', rekao je za Guardian jedan europski diplomat baziran u Beogradu. No, čak su i Italija i Španjolska ljutite zbog nedostatka koordiniranog europskog odgovora na koronavirus, a u zemljama izvan europskog bloka poput Srbije, odbijanje je doživljeno još snažnije.

''Europska unija je u početku bila spora i nespretna. To se s Unijom događa prilično često i, naravno, europski odgovor ne može biti tako brz i učinkovit kao američki ili kineski'', kaže Milena Lazarević iz Centra za europske politike u Beogradu.

 Kineski model izoliranja 

Kina je bila sretna da može popuniti taj jaz. Srpski dužnosnici kažu da kineski stručnjaci koji su ostali u Srbiji sada vode službenu politiku vlade prema koronavirusu. Za razliku od većine Europe, Srbija slijedi kineski model izoliranja čak i blagih slučajeva u većinom popunjenim bolnicama, umjesto da vjeruje građanima da će se sami izolirati.

Kinezi su također savjetovali apsolutno zatvaranje poput onoga koje je primijenjeno u Wuhanu, kazao je jedan srpski dužnosnik. No taj je prijedlog odbijen uz objašnjenje da srpska javnost ne bi prihvatila tako nešto. No, uvedeni su strogi policijski satovi, a onima iznad 70 u potpunosti je zabranjen izlazak iz kuća.

Obećano masovno testiranje još nije započelo, a izvješća sugeriraju da je proces testiranja prilično kaotičan. No, srpski dužnosnici se nadaju da će se uvođenjem strogih kineskih mjera izbjeći masovna epidemija kakva je zahvatila neke druge europske zemlje. Zaključno s nedjeljom, Srbija ima 3.380 potvrđenih slučajeva i 74 umrla od koronavirusa, prenosi Jutarnji.

Rusi su također poslali pomoć, uglavnom sredstva za dezinfekciju bolnica i ulaza u stambene zgrade. No, u Moskvi, opozicija kaže kako Kremlj šalje okolo pomoć iz čiste propagande, dok liječnicima u Rusiji nedostaje neke osnovne opreme. Ali u Srbiji je ta pomoć dobrodošla, iako postoji osjećaj da je oduševljenje koje je pratilo dopremanje opreme daleko veće od same koristi dopremljenih stvari.

Nakon Vučićevog emotivnog ispada, Europska unija nastoji pokazati na koje je sve načine pomogla Srbiji. Europska delegacija navela je više od 200 milijuna eura odobrenih sredstava i više od 250 milijuna eura zajmova za izgradnju i opremanje bolnica u posljednja dva desetljeća. EU je financirala izgradnju laboratorija, u početku dizajniranih za testiranje mlijeka i drugih prehrambenih proizvoda, koji su kasnije prenamijenjeni u laboratorije za testiranja koronavirusa. EU je obećala i daljnjih 93 milijuna eura u kratkom i srednjem roku za borbu protiv koronavirusa i njegovih učinaka.

Bitka za naklonost

Situacija s koronavirusom u mnogome je samo nastavak prijašnje bitke za naklonost Srbije. Ispitivanje provedeno prošlog prosinca pokazalo je da mnogi građani Srbije vjeruju da su Rusija ili Kina veći donatori Srbije u posljednjih deset godina, no u stvarnosti, EU je Srbiji dala stotinu puta više od svake od tih zemalja.

''U vremenima krize, avioni s neophodnom opremom imaju velik učinak na javno mnijenje, a desetljetni strukturni zahvati u sektoru zdravstva lako se zaboravljaju, rekao je jedan europski diplomat.

Otada je Vučić i Europi zahvaljivao na pomoći, no velika kineska gesta vjerojatno će svima ostati utisnuta u sjećanje. Premijerka Ana Brnabić kazala je da želi izgraditi spomenik srpsko-kineskom prijateljstvu jednom kad pandemija prođe. Za to vrijeme na jumbo-plakatu u Beogradu, kojo je platio jedan provladin tabloid, stoji jednostavna poruka: 'Hvala ti, brate Xi', piše Jutarnji.