Milijarde narodu

Tako se radi: 130 milijardi eura za "budućnost Njemačke"

Njemačka kancelarka Angela Merkel (CDU) je pred novinarima rekla: „Pokušavamo zajednički izaći jaki iz ove ekstremno teške situacije, mislim da smo danas za to položili dobar kamen temeljac."
Vijesti / Svijet | 05. 06. 2020. u 20:08 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: dpa / Angela Merkel podvlači kako ne želi novi kancelarski mandat, ali u ovome će učiniti sve za spas ekonomije

Sve ukazuje na to da će oči većine nezaposlenih iz naše zemlje ponovno će biti uprte prema zemlji snova, Njemačkoj. Naime, mjere za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica pandemije, koje su kod nas usvojene, većina neće ni osjetiti. Nezaposleni, naravno, ponajmanje.

S druge strane, ozibiljna vlada ozbiljne države povlačila je poteze kakvi dolikuju suverenu ranga kancelara Njemačke.

Vladajuća koalicija u Berlinu postigla je dogovor oko novog konjunkturnog paketa kojim se želi boriti protiv posljedica korona-krize. Što su glavne točke? I kakve su reakcije na vladine planove?

Nakon usvajanja konjunkturnog paketa kojim bi se Njemačku trebalo izvući iz najteže recesije nakon Drugog svjetskog rata, kancelarka Angela Merkel (CDU) je pred novinarima rekla: „Pokušavamo zajednički izaći jaki iz ove ekstremno teške situacije, mislim da smo danas za to položili dobar kamen temeljac."

Ministar financija i vicekancelar Olaf Scholz (SPD) je dodao: „Želimo brzo izaći iz krize!".

Novim konjunkturnim paketom savezna vlada po vlastitim navodima želi potaknuti gospodarske aktivnosti koje su obustavljene ili reducirane proteklih mjeseci zbog korona-krize.

To je glavna razlika u odnosu na dosadašnje mjere (teške nekoliko stotina milijardi eura) kojima je kabinet Angele Merkel htio po svaku cijenu spriječiti nagli porast stope nezaposlenosti, odnosno pokriti štetu koja je njemačkim građanima i firmama nastala zbog uvođenja pandemijskih restrikcija, piše Deutsche Welle.

Prevladavaju pozitivne reakcije

Udruženje njemačkih gradova novi je paket nazvalo „impresivnim signalom", zadovoljni su i predstavnici srednje velikih firmi. Oporbene stranke FDP i AfD oprezno su pohvalile vladine mjere, liberali ipak kritiziraju da se radi o skupim prijedlozima koji će opteretiti buduće generacije.

Predsjednik Instituta ifo Clemes Fuest za Deutschlandfunk kaže da ga je posebno iznenadilo snižavanje stope PDV-a: „To je mjera koja kratkoročno može potaknuti promet. Ali na duži rok ta mjera nema učinka. Nakon što ona istekne, imamo problem da će u 2021. potrošnja onda opasti. Pouzdaje se u to da će se privreda do tada dakle oporaviti."

Fuest smatra da je vladin paket u stanju „umanjiti učinke recesije, ali je naravno ne može spriječiti".

Još su kritičniji predstavnici oporbenih Zelenih i Ljevice, čiji je šef Bern Riexinger vladin paket nazvao „prokockanom šansom". On kaže da mu nedostaje „socijalno osiguranje za mnoge ljude" u Njemačkoj, odnosno da u paketu nema ništa o nužnim investicijama i socijalnim i ekološkim idejama za budućnost.

Annalena Baerbock iz Zelenih dodaje da je vladin paket „bolji nego što se pribojavalo", ipak zahtijeva dodatne mjere za ljude koji primaju socijalnu, tj. pomoć za nezaposlene.

Što je najbitnije?

U dokumentu pregovaračke ekipe Unije CDU/CSU i SPD-a na 15 stranica navodi se 57 pojedinačnih mjera. Paket je težak 130 milijardi eura. Radi usporedbe: ukupni aktualni njemački proračun iznosi oko 350 milijardi eura. Koje su glavne točke?

Od 1. srpnja do 31. prosinca 2020. PDV se snižava sa sadašnjih 19 na 16 posto. A povlaštena stopa PDV-a sa sedam na pet posto. Ona vrijedi na primjer za namirnice i drugu robu svakodnevne potrošnje.

Cilj ove mjere je potaknuti potrošnju. Samo ova mjera će njemačku vladu koštati 20 milijardi eura. Snižavanje stope PDV-a je najveće iznenađenje novog paketa.

Planira se isplata bonusa od 300 eura za svako dijete koje ima pravo na dječji doplatak. Bonus se mora doduše oporezovati, ali ne i kod socijalno ugroženih obitelji.

Jednokratni bonus će dobiti sve obitelji prijavljene u Njemačkoj, s tim novcem mogu dakle računati i brojni ekonomski migranti s područja jugoistočne Europe koji su se posljednjih godina doselili u Njemačku – pod uvjetom da već primaju dječji doplatak.

Vlada će s nekoliko milijardi eura pomoći vrtićima i jaslicama kako bi se financiralo mjere preuređenja, nadogradnje ili reorganizacije rada u tim ustanovama – cilj je poboljšavanje higijenske situacije.

Savezni kabinet želi smanjiti financijsko opterećenje građana i njemačkih tvrtki po pitanju energetskih troškova. Poticajima na račun proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora koji će poteći direktno iz nacionalnog budžeta bi se trebala sniziti cijena električne struje koju plaćaju privatni i pravni subjekti.

Njemačke strateške prednosti

Velika koalicija je odustala od uvođenja premija za kupovinu dizelaša i benzinaca. U javnosti se proteklih tjedana vrlo glasno kritiziralo eventualne poticaje za kupovinu vozila s motorima s unutarnjim sagorijevanjem. Potražnja za dizelašima i benzicima bi se trebala potaknuti indirektno, uz pomoć snižene stope PDV-a.

Vlada je novim paketom odlučila puno izdašnije nego do sada potaknuti prodaju električnih vozila. Za e-aute čija neto cijena iznosi maksimalno 40 tisuća eura „premija za okoliš" (kako se službeno naziva) će porasti sa sadašnjih 3.000 na 6.000 eura.

S poticajima mogu računati i proizvođači. Vlada će s 2,5 milijardi financirati izgradnju mreže punionica za baterije e-vozila, odnosno za istraživanje i razvoj e-mobilnosti.

Vlada će pomoći Njemačkoj željeznici čiji su prihodi znatno opali u doba korone. Tvrtka koja je de facto u vlasništvu države može računati s financijskim „injekcijom" od pet milijardi eura. S dodatnim novcem mogu računati i tvrtke koje se bave javnim prijevozom u njemačkim gradovima – radi se o 2,5 milijardi eura.

S dodatnom financijskim pomoći mogu računati gospodarske grane i firme koje je pogodila korona-kriza. Radi se o pomoći ukupnog volumena 25 milijardi eura. Cilj je spriječiti stečajeve, pogotovo u manjim i srednje velikim kompanijama.

Pomoć će se isplaćivati za mjesece lipanj, srpanj i kolovoz – i to za branše poput ugostiteljske, turističke, ali i za npr. sportske klubove u nižim ligama. Vlada se obvezuje i da će im nadoknaditi fiksne troškove u iznosu do 150.000 eura za maksimalno tri mjeseca, navodi se u analizi DW-a.

 

Kopirati
Drag cursor here to close