Kontroverzne Erdoganove odluke odgovor na pad popularnosti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon pokretanja postupka za zabranu prokurdske opozicijske stranke, iznenadne odluke Recep Tayyip Erdogan da povuče Tursku iz Istanbulske konvencije kao i smjena guvernera Centralne banke ukazuju na njegovo nastojanje da privuče glasače, naročito jer podrška najdugovječnijem lideru Turske polako opada, pišu svjetski mediji.

Ponoćni dekreti

U dva iznenađujuća ponoćna dekreta, Erdogan je povukao Tursku iz međunarodnog sporazuma o sprečavanju nasilja nad ženama i smijenio guvernera Centralne banke što su potezi koji će se svidjeti turskim konzervativcima, ali ga dodatno udaljavaju od zapadnih partnera, napisao je The New York Times.

Erdogan je više od godinu dana nagovještavao povlačenje iz ugovora poznatog kao Istanbulska konvencija, udvarajući se konzervativnim i nacionalističkim sljedbenicima kako bi povećao svoju popularnost. Protivnici sporazuma tvrde da on uzrokuje podjele unutarobitelji i potiče razvod dok, dodaje list, ženske nevladine organizacije tvrde da je nasilje nad ženama poraslo tijekom njegovog mandata. Vijeće Europe priopćilo je da je povlačenje Turske iz Istanbulske konvencije "žalosno jer ugrožava zaštitu žena u Turskoj, Europi i šire".

Erdogan je tijekom proteklih 18 godina kontinuirano koncentrirao sve više vlasti u svoje ruke te se čini da je, kako ističe New York Times, u namjeri da poveća kontrolu nad turskom Centralnom bankom i protiveći se povećanju kamatnih stopa smijenio i njenog šefa Naci Agbala. On je na toj funkciji bio od novembra, kada ga je Erdogan postavio s ciljem da stabilizira pad lire i sve nesigurniju ekonomiju. Njegovo imenovanje je bilo dobrodošlo na međunarodnim tržištima kao znak stabilnijeg upravljanja.

Erdoganove odluke, objavljene u noći između petka i subote, uslijedile su usred napada na njegove političke protivnike s ciljem, kako se čini, da se učvrsti njegova politička baza. Prošlei tjedan, glavni turski tužitelj podnio je žalbu Ustavnom sudu da zatvori HDP, najveću prokurdsku stranku, optužujući je za povezanost s kurdskom militantnom grupom, dok su zapadni saveznici Turske to kritizirali kao potkopavanje demokracije.

Iako Erdoganu predstoje reizbori tek 2023., njegova popularnost je značajno opala usred ekonomskih problema. Istovremeno, opozicione stranke jačaju i vjerojatno će Erdogan teško pobijediti na izborima, čak i uz pomoć nacionalističkih saveznika. Mnogi su u Turskoj osudili sedmicu autoritarnih odluka opisujući potez kao čin recidivizma i kao vjesnik prijevremenih izbora, napisao je New York Times.

‘Najautokratskiji zaokret’

Reakcije zapadnih saveznika na nedavne Erdoganove odluke za njega su manje zabrinjavajuće nego što su to odgovori konzervativnih glasača čija podrška najdugovječnijem lideru Turske polako opada, ističe Reuters naglasivši da prema anketama podrška Erdoganovoj Stranci pravde i razvoja (AKP) i nacionalističkom savezniku MHP pada znatno ispod 50 posto, što mu najavljuje tešku borbu za privlačenje glasova uoči izbora do 2023. godine.

Turski predsjednik nije javno govorio u posljednjih par dana, jer se priprema za obraćanje na godišnjem sastanku stranke AKP čiji je cilj održavanje domaće političke inicijative. Analitičari, naglašava Reuters, smatraju da se otpuštanjem guvernera Centralne banke koji je povećavao kamate i povlačenjem Turske iz Istanbulske konvencije Erdogan nastoji predstaviti kao zaštitnik običnih Turaka - protiv stranog "tutorstva".

"Nudit će doista nativističku poruku da predstavlja temeljne vrijednosti Turske naspram korumpiranih vrijednosti koje dolaze sa Zapada", rekao je Soner Cagaptay, direktor vašingtonskog Instituta za bliskoistočnu politiku. Kagaptej ukazuje da je "ironija u tome što je Erdoganov najautokratskiji zaokret do sada" došao u vrijeme njegovog šarmiranja Europe i Sjedinjenih Država.

Turska, dodaje Reuters, pokušava smiriti napetost s Europskom unijom zbog pomorskog spora s Grčkom i Ciprom, i kaže da je obnovila diplomatske kontakte s Egiptom. Ankara također kaže da želi dobre odnose s administracijom Joe Bidena s kojim Erdogan tek treba da razgovara.

Međutim, kod kuće se turski predsjednik nastavio "igrati religije i nacionalizma kako bi pokušao ojačati svoju temeljnu podršku", rekao je Fadi Hakura, stručnjak iz londonskog instituta Chatham House. Kako su glasači sve više fokusirani na utjecaj rasta cijena i usporene ekonomije, analitičari ocjenjuju kako će bez privrednog uspona obnavljanje značajne podrške Erdoganu biti otežano.

Šok globalnih investitora

Turska privreda bačena je u nova previranja nakon što je Erdogan smijenio guvernera Centralne banke nekoliko dana nakon što je Agbal povećao kamatne stope za suzbijanje rastuće inflacije, napisao je The Guardian.

Turska lira je već u ponedjeljak, 22. ožujka, pala za gotovo 15 posto, dok je na istanbulskoj burzi zabilježen pad od 10 posto nakon što je, ističe list, predsjednik šokirao globalne investitore zamijenivši Naci Agbala stranačkim lojalistom (Sahap Kavcıogluom, bivšim članom parlamenta ispred AKP-a.

Agbal je od svog imenovanja u novembru dobio pohvale na tržištu u borbi protiv rastuće inflacije stalnim podizanjem kamatnih stopa za ukupno 8,75 postotnih bodova na 19 posto, što je najviši nivo među velikim ekonomijama, uključujući rast od dva boda prošle sedmice. Turska inflacija potaknuta rastom globalnih cijena nafte, kreće se na više od 15 posto i tri puta je viša od ciljane stope Centralne banke, ističe Gardijan.

Agbal je treći guverner koji je smijenjen u manje od dvije godine, dijeleći sudbinu svog prethodnika Murata Uysal, koji je optužen za pad vrijednosti lire nakon što se odupirao povišenju kamata i Murata Çetinkaya, koji je smijenjen sredinom 2019. zbog zadržavanja previsokih kamatnih stopa.

Analitičari su upozorili da su višestruke promjene vodstva u Centralnoj banci u posljednje godine potkopale njen autoritet i podigle sumnju u njenu predanost u rješavanju inflacije.

Političke kocke

Najnovije odluke turskog predsjednika, koje su odmah privukle međunarodnu kritiku, najbolje se razumiju u kontekstu domaće politike - i posebno, Erdoganove predizborne kampanje, ukazuje Sinan Ulgen, predsjednik istanbulskog ‘think-tanka’ EDAM u komentaru za Blumberg (Bloomberg) ocjenjujući da napuštanje Istanbulske konvencije i smjena guvernera Centralne banke predstavljaju veliku političku kocku za Erdogana.

Turska ne mora da održi izbore prije 2023., kako za predsjednička, tako i za parlamentarna birališta. No, čini se da je predsjednik odlučio održati prijevremene izbore kako bi izmijenio dinamiku političkog krajolika. To je jedini način da se objasne nedavni potezi, uključujući odluku javnog tužioca da zatvori drugu po veličini opozicionu stranku, prokurdsku Narodnu demokratsku stranku, napisao je Ulgen u Blumbergovoj rubrici ‘Mišljenja’.

Ističe da brojevi odražavaju rastuću percepciju među Turcima da je njihov vođa loše vodio ekonomiju, navodeći kako prihod po glavi stanovnika bilježi trend opadanja od nominalnog vrhunca od 12.000 dolara 2013. na 7.700 dolara u 2020. Donošenje odluka postalo je manje predvidljivo, stvarajući nesigurnosti za domaće i strane privredne subjekte. Kao rezultat, ocjenjuje Ulgen, smanjena su privatna ulaganja, što otežava vladi da se nosi s rastućom nezaposlenošću.

Da bi imao bilo kakvu šansu da svoju vladavinu protegne na treću deceniju, Erdogan mora promijeniti status quo - a njegove odluke donesene prethodnog vikenda osmišljene su upravo tako. S povodljivim novim guvernerom na čelu Centralne banke, Erdogan će se vjerojatno vratiti ekspanzivnoj monetarnoj politici, olakšavajući uvjete kreditiranja. Ali, ako lira bude pod stalnim pritiskom, vlada će dodatno iscrpiti svoje rezerve kako bi je ojačala. Ironično, prisiljavajući na preokret u monetarnoj politici i potkopavajući neovisnost Centralne banke, Erdoan je možda ugrozio svoje izglede za izbor, ocjenjuje predsjednik istanbulskog 'think-tanka'.

Nije jasno ni da će Erdoganova odluka da napusti Istanbulsku konvenciju preokrenuti plimu u njegovu korist, ali se predsjednik nada da će time pridobiti krajnje desne islamiste čija je podrška presudna za njegov reizbor i koji ne vole Konvenciju zbog odredbi osmišljenih da pojačaju zaštitu načina života manjina, uključujući prava LGBT zajednice. Kako je javna podrška povlačenju iz sporazuma bila mala, nesumnjivo je da će Erdoganovi protivnici iskoristiti njegovo povlačenje iz Konvencije u svojoj namjeri da odvrate žene glasače od predsjednika i njegove stranke, napisao je Sinan Ulgen za Blumberg.