Pobjednik

Još malo o Erdoganu

"Dobili smo poruku koja nam je dana u glasačkim kutijama," rekao je, govoreći s balkona glavnog stožera AKP-a u Ankari pred velikim brojem pristalica…
Vijesti / Svijet | 25. 06. 2018. u 10:06 Bljesak /F
Kopirati

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odnio je pobjedu na nedjeljnim predsjedničkim i parlamentarnim izborima, nakon čega postaje moćni vladar zemlje koja parlamentarnu demokraciju mijenja s izvršnim predsjedničkim sustavom, na čelu s čovjekom koji bi svoju dominaciju posljednjih petnaest godina mogao produžiti i poslije 2030. godine, piše Radio Slobodna Europa.

Više borbe

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Izborno povjerenstvo je proglasilo Erdogana pobjednikom nakon što je prebrojano 99 posto prebrojanih glasova sa 55 posto, dok je njegovom glavnom oponentu Muharemu Indžeu, koji je priznao poraz, pripalo 31 posto glasova, javio je Reuters.

Erdoganovoj Stranci pravde i razvoja (AKP) je pripalo 42 posto a njihovim saveznicima iz Stranke nacionalnog pokreta (MHP) 11 posto, dok su tri glavne opozicijske stranke zajedno dobile 44 posto glasova od 59 milijun Turaka koji su izašli na izbore.

Nakon što je proglašen pobjednikom, Erdogan se obratio tisućama pristalica u Ankari, rekavši da je demokracija pobijedila i da je Turska "primjer za ostatak svijeta", prenosi The Guardian.


"Dobili smo poruku koja nam je dana u glasačkim kutijama," rekao je, govoreći s balkona glavnog stožera AKP-a u Ankari pred velikim brojem pristalica. "Više ćemo se boriti sa snagom koju ste nam dali ovim izborima."

Erdogan je govorio o svojoj posvećenosti "borbi protiv terorističkih organizacija", "nastavku borbe kako bi sirijski teritorij postao slobodniji" te povećanju "međunarodnog prestiža" Turske, rekavši: "Turska nema vremena za gubljenje, to znamo."

"Naša zastava će se vijoriti slobodnije, mir svakog građanina će biti veći", rekao je, prije nego što je predvodio masu koja je skandirala "Jedna nacija, jedna zastava, jedna zemlja, jedna država."

Erdogan kontrolira sudove i medije i društvene mreže

Financial Times piše da su protivnici Erdogana zajedno pokušali blokirati put k vladavini jednog čovjeka, kao i da su se žalili u nedjelju uvečer da su rezultati daleko od konačnih.

''Ali kako je nedjelja prešla u ponedjeljak, sve su bliži priznavanju da je predsjednik zaista pobijedio'', navodi list i dodaje da je pozicija Erdogana već toliko dominantna da, u očima njegovih sljedbenika, svaki izazov za njega postaje skoro po definiciji još jedan pokušaj državnog udara.

List piše i da u ovim izborima sudionici nisu mogli biti jednaki, s obzirom na to koliko Erdogan kontrolira sudove i medije i društvene mreže.

''Njegov glavni protivnik, Muharrem Indže iz sekularne republikanske narodne stranke bio je blokiran u medijima; dobio je dvanaest minuta državnog televizijskog programa koji je pod kontrolom predsjednika'', piše FT.

''U novom predsjedničkom režimu, koji je modificiran prema onome u Rusiji, a ne prema Francuskoj ili Americi, posao premijera, koji je Erdogan obavljao u tri mandata prije nego što je prvi put izabran za predsjednika 2014. godine, je ukinut... Neograničena moć Erdoganu ne mora nužno da pomogne da pokrene oluju: ranjivu i pregrijanu ekonomiju s rastućom inflacijom i padom valute; zatrovane odnose s tradicionalnim saveznicima Turske u EU i NATO; i opasne vojne napade u susjednim vrtolozima u Siriji i Iraku. Kada se upuštaju u takvu oluju, čak i najmoćnijim predsjednicima su potrebni gromobrani - kao što su premijeri'', piše FT.

Kritičan test za Erdogana

Washington post navodi da su turski birači glasovali na ključnim izborima, kao i da je ovo bio kritičan test za Erdogana, koji je želio da bude izabran za još jedan petogodišnji mandat.

''Pobjeda bi mu pružila veliku moć pod novim izvršnim predsjedništvom, što bi dodatno oslabilo parlament i sudstvo. Njegovi kritičari kažu da bi to dovelo do vladavine jednog čovjeka'', objavio je Post.

List prenosi i da su u nedjelju stizale informacije o nepravilnostima na izborima, uglavnom na jugoistoku Turske, gdje su tenzije između vlade i kurdske etničke manjine i dalje jake, kao i da je agencija Anadolija izvijestila da je 10 stranaca, uključujući i francuske, njemačke i talijanske državljane, uhapšeno zbog navodnih pokušaja "miješanja" u izborni proces.

''Pod Erdoganom Vlada je predvodila dalekosežnu akciju protiv disidenta, aktivista i medija, zatvaranje novinara i opozicionih lidera, kao i nezavisnih medija'', dodaje u tekstu WP.

Posebnu pažnju list posvećuje turskoj ekonomiji i navodi da Erdoganove pristalice ukazuju na ekonomski razvoj Turske kao dokaz njegovih liderskih sposobnosti.

Antizapadni zaokret

''Ali nisu svi zadovoljni ekonomijom, koja je zabilježila visok rast, ali i porast inflacije. Turska lira oslabila je u posljednjih nekoliko tjedana i izgubila je 20 posto vrijednosti u odnosu na dolar. Devizne rezerve se smanjuju, a investitori su zabrinuti da predsjednik ima preveliki utjecaj na Centralnu banku. Izbori se u velikoj mjeri vide kao referendum o Erdoganovoj vladavini, a mnogi birači su zabrinuti zbog onoga što nazivaju Erdoganov rastući autoritarni niz i ekonomija koja se bori s korupcijom i lošim upravljanjem'', piše New York Times.

List dodaje i da je Erdoganov nedavni antizapadni zaokret uključio alarme među turskim saveznicima, s potencijalno ozbiljnim posljedicama po suradnju unutar NATO-a, sigurnost u Iraku i Siriji i kontrolu imigracijskih tokova u Europi.

''Turska je nastavila da surađuje s svojim zapadnim partnerima u naporima za borbu protiv terorizma, ali Erdogan je testirao NATO savez približavajući se ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, u cilju kupovine naprednog ruskog raketnog obrambenog sustava i planiranju o gradnji ruskog nuklearnog reaktora u Turskoj''.

NYT dodaje da je od neuspjelog državnog udara u srpnju 2016. godine Erdogan radio na jačanju autoriteta, vladajući uz pomoć predsjedničkog dekreta i uvođenje vanrednog stanja.

''Prema ustavnim promjenama koje su prošle godine usvojene na referendumu, Erdogan se može kandidirati za drugi predsjednički mandat - a za treći ako raspiše izvanredne izbore -što otvara mogućnost da može ostati na funkciji nakon 2030. godine''.

16 godina vlasti

List piše i da su protivnici Erdogana rekli da su glasovali za opozicijske stranke jer su tražili kraj vladavine jednog čovjeka i snažniju demokraciju.

Britanski dnevnik dodaje i da su njegove pristalice i vladajuća stranka AKP rekli da podržavaju predsjednika jer su mu vjerovali da će voditi Tursku kroz turbulentna ekonomska vremena, s obzirom na napredak zemlje tijekom njegovih 16 godina vlasti i njegovo pozicioniranje zemlje na svjetskoj sceni.

"Oni također ukazuju na njegovu borbu za muslimanska pitanja", navodi Guardian.

U liberalnoj četvrti Cihangira, birači su izjavili da su glasovali protiv onoga što su opisali kao vladavinu jednog čovjeka. Rekli su da su sretni što sudjeluju u demokratskoj tradiciji onoga što bi mogli biti najvažniji izbori u njihovom životu.

Kandidat glavne turske opozicijske Republikanske narodne stranke, Muharem Indže, priznao je sinoć pobjedu Erdogana na predsjedničkim izborima.

"Priznajem da je Erdogan pobijedio na izborima", objavio je Haber Turk TV Indžeove riječi, prenosi TASS.

Kopirati