Civili naoružaniji od vojske

Europa: Najviše oružja po građaninu ima Srbija, a gdje je na listi BiH?

Od 2000. do 2012. godine godišnja stopa svih pogibija od vatrenog oružja na 100.000 stanovnika u EU iznosila je 1,34, sa ukupno 87.000 poginulih u cijelom tom periodu
Vijesti / Svijet | 08. 08. 2019. u 15:24 Bljesak.info
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Najnovija masovna ubojstva u SAD ponovno su u javnosti nametnula pitanje vatrenog oružja u vlasništvu građana. Sva istraživanja pokazuju da upravo Amerikanci u svijetu prednjače po količini oružja koje posjeduju. Broj komada oružja po stanovniku SAD tri puta je veći od onog u zemljama koje u tome prednjače u Europi - Srbiji i Crnoj Gori.

Od ukupno 857 miliujna komada vatrenog oružja, koliko se prema nekim procjenama u cijelom svijetu 2017. godine nalazilo u vlasništvu civila, čak 46% su posjedovali građani SAD, pokazuje istraživanje organizacije Small Arms Survey - SAS, piše Euractiv.

  / Ilustracija

Istraživanje je pokazalo da je u svijetu količina oružja u rukama civila uvjerljivo premašivala arsenale vojske i policije, i da je taj broj od 2006. godine porastao za više od 200 milijuna, piše Euronews. Procjenjuje se da u 230 država i autonomnih teritorija u svijetu ukupno ima nešto više od jedne milijarde komada vatrenog oružja.

Europa

U Europskoj uniji je njenih 513 milijuna stanovnika 2017. godine zajedno posjedovalo 79,8 milijuna komada oružja. Kada se uračunaju i europske zemlje koje nisu članice EU, taj broj dostiže 93,2 milijuna. Po ukupnom broju, najveća koncentracija oružja je u Rusiji (17,6 milijuna), Njemačkoj (15,8 milijuna) i Francuskoj (12,7 milijuna).

Po količini oružja po stanovniku prednjače Srbija i Crna Gora sa 39,1 komadom na 100 stanovnika, a za njima slijedi Cipar sa 34, pa Finska, Island, Bosna i Hercegovina.... Europska komisija je još 2013. godine u jednom istraživanju utvrdila da devetoro od deset stanovnika EU nikada nije posjedovalo oružje.

Od građana EU koji su u vrijeme istraživanja posjedovali vatreno oružje, više od trećine (35%) je kao razlog navelo lov, a 29% je navelo profesionalne razloge, poput službe u policiji ili vojsci. Dodatnih 23% oružje je držalo iz sportskih razloga, uglavnom zbog bavljenja streljaštvom.

Manje česti razlozi za držanje oružja bili su osobna zaštita (14%), drugi osobni razlozi (10%) i kolekcionarstvo (5%).

Od 2000. do 2012. godine godišnja stopa svih pogibija od vatrenog oružja na 100.000 stanovnika u EU iznosila je 1,34, sa ukupno 87.000 poginulih u cijelom tom periodu, podatak je organizacije Gunpolicy.org, sa Univerziteta u Sydneju.

Foto: AFP / Ilustracija

Poslije smrtonosnih terorističkih napada u Parizu i Briselu 2015. i 2016. godine, EU je u ožujku 2017. drastično pooštrila zakone koji se odnose na vatreno oružje, zabranivši poluautomatsko oružje i šaržere koji primaju više od 21 metak za pištolje, odnosno 11 metaka za puške.

Sjedinjene Američke Države

Sa 120 komada oružja na 100 stanovnika, Amerikanci privatno posjeduju više nego tri puta više komada oružja nego stanovnici zemalja koje u tome prednjače u Europi.

Prema podacima SAS, Amerikanci svake godine kupe 14 milijuna komada novog i uvoznog oružja, čemu svakako doprinosi veoma liberalno tržište oružja. SAD su jedna od rijetkih zemalja u svijetu u kojima je pravo na držanje oružja zajamčeno ustavom.

Osobna zaštita je za Amerikance sa 67% vodeći razlog za držanje oružja. Na drugom mjestu je lov (38%), a slijede streljaštvo (30%) i sakupljanje oružja (13%), proizlazi iz istraživanja istraživačkog centra Pew. Prema istom izvoru, 44% sudionika istraživanja u SAD reklo je da osobno poznaju nekog tko je pogođen iz vatrenog oružja, bilo slučajno, bilo namjerno, i većina (57%) se zauzela za pooštravanje zakona o držanju oružja.

Foto: NYPDnews / Ilustracija

U SAD svakodnevno 310 ljudi biva pogođeno iz vatrenog oružja, a od tog broja 100 umre zato što ih je netko ustrijelio, a 61 kao žrtva samoubojstva, pokazuju podaci američke grupe za prevenciju nasilja vatrenim oružjem Brady.

Također, u SAD su i masovna ubojstva vrlo uobičajena pojava, pa ih je 2018. godine, prema online grupi Gun Violence Archive, registrirano 340. U 2017. i 2016. godini zabilježena su 346, odnosno 382 masovna ubojstva. Ipak, i sudionici istraživaja centra Pew bili su podijeljeni oko toga da li bi stroža pravila nabavke i držanja oružja doprinijela smanjenju broja masovnih ubojstava, pa je 47% ocijenilo da bi, dok je 46% reklo da ne bi bilo razlike.

Bivši američki predsjednik Barack Obama najavio je planove za uvođenje oštrijih pravila za oružje, ali su njegovi pokušaji da to ostvari naišli na protivljenje moćnih lobističkih grupa i na koncu propali, navodi Euractiv.

Kopirati
Drag cursor here to close