Nakon povratka iz Berlina

Zvizdić: Naša regija ima prošlost, jasno je zašto sam protiv crtanja granica

Potpisivanjem sporazuma o granici pokazali bi se dobrosusjedski odnosi, smatra Zvizdić
Vijesti / Politika | 30. 04. 2019. u 17:09 Fena
Potpisivanjem sporazuma o granici pokazali bi se dobrosusjedski odnosi
Kopirati

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić kazao je danas da je na petosatnom sastanku u Berlinu kojem su nazočili lideri zemalja zapadnog Balkana iznio stav da je samit organiziran u trenutku kada je ovaj regija pred izazovima.

Ocijenio je da su sada na tom prostoru aktuelna dva suprotstavljena procesa od kojih se jedan tiče puta zemalja prema članstvu u Europskoj uniji koji je najznačajniji instrument djelovanja, razvoja, reformi i ekonomskog prosperiteta, a drugi proces tiče se ugrožavanja dostignute razine sigurnosti.

Zvizdić je iznio mišljenje da je pitanje mira i stabilnosti na zapadnom Balkanu ugrožen posljednjih pet ili šest mjeseci te je slijedom toga podsjetio sudionike sastanka na prošlost u ovoj regiji zbog čega se jasno usprotivio novom crtanju bilo kakvih granica posebno duž etničkih linija ili kroz razmjenu teritorije.

Ugovor o granici za dobrosusjedske odnose

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kako bi se izbjegla daljnja polemika o tome on je pozvao premijera Hrvatske Andreja Plenkovića te predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da ratificiraju i potpišu ugovor o granici kako bi pokazali dobrosusjedne odnose.

''Pozvao sam ih da uradimo kako je urađeno s Crnom Gorom vrlo otvoreno bez skrivenih namjera i ako smo prave komšije, čije ruke se ne bojimo, onda ćemo to uraditi, a ako se to ne uradi, a ne vidim namjeru da se to uradi, onda svi možemo pomisliti na skrivene agende o teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH'', istaknuo je Zvizdić.

Naglasio je da BiH nije priznala Kosovo jer ne postoji unutarnji konsenzus u Predsjedništvu BiH koje vodi vanjsku politiku te je najavio da će BiH prihvatiti samo one dogovore koji će poštovati pravne norme i međusobni dogovor, ali on ne smije imati posljedice na regiju, a posebno ne na BiH.

Na satanku je, kaže, ocijenio da je BiH najteže na ovakvim konferencijama jer je u najspecifičnoj situaciji kada je u pitanju dijalog Beograda i Prištine budući da samo u BiH postoje političari koji povezuju dvije nepovezive stvari odnosno status Kosova i Republike Srpske.

''Najavljuje se da ukoliko Kosovo dobije stolicu u Ujedinjenim nacijama, kako se to kaže, doći će do referenduma o odcjepljenju Republike Srpske'', dodao je Zvidzić, osuđujući antiustavno djelovanje crtanjem granica preko teritorija suverenih zemalja kao što su BiH ili Crna Gora i te teritorije priključuju mapi Srbije.

Kosovo da ukine trošarine

Zatražio je od Kosova da ukine takse nametnute BiH koje nisu u skladu sa Sporazumom o CEFTA-i te je predloženo da se uvede moratorij od tri do šest mjeseci na te takse. Pojasnio je da bi BiH taj period iskoristila za osiguranje viznih olakšica za privrednike BiH i Kosova kako bi oni mogli unaprijediti te odnose.

Osvrnuo se i na formiranje vlasti u BiH ističući da je na sastanku pojasnio uzroke tome budući da su izbori održani u oktobru prošle godine, kazavši da je bazni uzrok zapravo pitanje vladavine prava i poštivanje ranije usvojenih zakona i akata.

''Vlast može biti formirana za sedam dana ako smo spremni poštovati vladavinu prava, nitko nam nije tamo rekao da formiramo vlast, a da zanemarimo usvajanje Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) ili proces aktivacije Akcijskog plana za članstvo (MAP) u Sjevernoatlantskom savezu (NATO)'', ističe.

Tražio kandidatski status

Podsjetio je da je ranije postojao konsenzus o tome koji je nestao, paradoksalnim nazivajući stavove koji dolaze iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska budući da se govori o vojnoj neutralnosti, a istovremeno se naoružava 1.000 pripadnika rezervnog sastava policije.

Zvizdić je nakon ovog sastanka po povratku u Sarajevo iz Berlina upoznao novinare da je i tamo pozvao predstavnike Europske unije da BiH dodijele kandidatski status za članstvo u EU.

Čelnici Europske unije i zapadnog Balkana razgovarali su sinoć u Berlinu o regionalnoj stabilnosti i suradnji s fokusom na odnose na relaciji Beograd - Priština, a susret su organizirali njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Kako je najavljeno naredni sastanak trebao bi biti organiziran u Parizu.

Kopirati