Rezolucije, deklaracije

HKZ Troplet: BiH nije ništa učinila u smislu realiziranja osude svih totalitarnih režima

Već godinama HKZ Troplet, ističe se, upozorava domaću i svjetsku javnost da BH vlasti ne poduzimaju ništa na ispunjavanju zahtjeva iz spomenutih dokumenata, istovremeno pozivajući te iste vlasti da to učine.
Vijesti / Politika | 23. 08. 2020. u 14:09 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih, ako ne i jedina europska država, koja nije ništa učinila u smislu realiziranja brojnih europskih rezolucija i deklaracija koje pozivaju na osudu svih totalitarnih režima – komunizma, nacizma, fašizma, poručuje UO HKZ Troplet.

''Sve ti dokumenti, između ostaloga, upozoravaju na potrebu međunarodne osude zločina totalitarističkih komunističkih režima, o europskoj savjesti i totalitarizmu, o proglašenju 23. kolovoza Europskim danom sjećanja na žrtve totalitarnih režima (komunizma, nacizma, fašizma) i pozivaju države na osudu svih tih totalitarnih zločinačkih sustava'', poručeno je.

Ne poduzima se ništa

Već godinama HKZ Troplet, ističe se, upozorava domaću i svjetsku javnost da BH vlasti ne poduzimaju ništa na ispunjavanju zahtjeva iz spomenutih dokumenata, istovremeno pozivajući te iste vlasti da da to učine.

''U više navrata smo povodom Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima (komunizma, nacizma, fašizma) detaljno govorili o tim zahtjevima, a povodom ovogodišnjeg Dana (23. kolovoza) ćemo ćemo se pozvati na ono što stoji u Rezoluciji Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP)), kojom se, uz ostalo, jasno izjednačava komunističke i nacističke zločine'', navodi se u priopćenju.

''U Rezoluciji se napominje da su 23. kolovoza 1939. godine, komunistički Sovjetski Savez i nacistička Njemačka potpisale Ugovor o nenapadanju, poznat kao Pakt Molotov-Ribbentrop, i njegove tajne protokole u kojima su podijelili Europu i teritorije neovisnih država u sfere interesa između svoja dva totalitarna režima. Komunisti i nacisti su bili bliski saveznici sve do njemačkog napada na SSSR, 22. lipnja 1941. godine. I na području bivšeg jugoslavenskog kraljevstva su nacisti i komunisti bili prijatelji i saveznici a tek su nakon tog napada komunisti (KPJ) pozvali na borbu protiv nacista. Znači bili su braća u zločinu i nisu imali ideoloških prijepora sve dok nije ugrožen njihov ljubljeni SSSR.

Nadalje se upozorava da su u komunističkim zemljama sloboda, suverenitet, dostojanstvo, ljudska prava i društveno-gospodarski razvoj bili uskraćeni. U bivšoj SFRJ događali su se progoni političkih neistomišljenika, zatvaranja, Goli otok i likvidacije za koje još nitko nije odgovarao.

Zločini nacističkog režima su ocijenjeni i kažnjeni u okviru Nürnberškog procesa i kasnije, ali još uvijek postoji žurna potreba za većom osviještenošću, moralnim preispitivanjem i pravnim istragama u pogledu zločina komunizma. Zločini nacističkog i fašističkog režima su na području bivše SFRJ detaljno istraženi a počinitelji zločina žestoko kažnjeni. Te istrage su iskorištene i za obračun s političkim protivnicima, pogubljene su desetina i stotina tisuća i krivih i nevinih osoba bez suda i suđenja, učinjeni strašni zločini nad nevinim ljudima koji nisu istraženi i za koje još nitko nije optužen i suđen'', navodi se.

Europska tragična povijest, poručuju, se ne smije zaboraviti kako bi se odala počast žrtvama, osudili počinitelji i postavili temelji za pomirenje koje počiva na istini i sjećanju.

''Sjećanje na žrtve totalitarnih režima i priznanje i podizanje svijesti o zajedničkom europskom nasljeđu zločina koje su počinile komunističke, nacističke i druge diktature od ključne je važnosti za jedinstvo Europe i njezinog naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje.

Nacistički i komunistički režimi provodili su masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti; stoga je potrebno najoštrije osuditi djela agresije, zločine protiv čovječnosti i masovna kršenja ljudskih prava koje su počinili nacistički, komunistički i drugi totalitarni režimi.

Potrebno je izraziti duboko poštovanje za svaku žrtvu tih totalitarnih režima i pozvati sve europske institucije, države i aktere da učine sve što je u njihovoj moći kako bi održali sjećanje na stravične totalitarne zločine protiv čovječnosti i sustavna teške kršenja ljudskih prava, pobrinuli se da ih se iznese pred sudove i zajamčilo da se takvi zločini više nikada ne ponove.

Rezolucija naglašava važnost očuvanja sjećanja na prošlost jer bez sjećanja ne može biti pomirenja te ponavlja ujedinjeni stav protiv svakog oblika totalitarne vlasti, bez obzira na njezinu ideološku pozadinu. Također, poziva sve države da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim.

Osuđivanje

U Rezoluciji se napominje da u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi, što otvara put iskrivljivanju povijesnih činjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata i propagiranju totalitarnog političkog sustava. Također se traži da se efektivno zabrane skupine, udruge i svaku drugu zakladu koja veliča i glorificira nacizam, fašizam, komunizam ili bilo koji drugi oblik totalitarizma.

Istovremeno, Rezolucijom se osuđuju manifestacije i širenje totalitarnih ideologija kao što su nacizam, fašizam i komunizam. Izražava se zabrinutost zbog kontinuirane upotrebe simbola totalitarnih režima u javnom prostoru i u komercijalne svrhe te podsjeća na to da je nekoliko europskih zemalja već zabranilo upotrebu i nacističkih i komunističkih simbola.

Nažalost, u Bosni i Hercegovini se ne čini ništa da bi se ispunili zahtjevi ove i ranijih rezolucija i deklaracija o osudi totalitarnih režima. Tako smo nedavno bili svjedoci komunističkog bala na ulicama Sarajeva kada se prosvjedovalo protiv mise za žrtve komunističkog terora poslije Bleiburške tragedije i na križnim putevima nakon završetka II. svjetskog rata. Povampireni komunisti su plesali po ulicama Sarajeva pod simbolima toga totalitarnog režima, komunizma, zakićeni srpom i čekićem i crvenom zvijezdom petokrakom. Što je još žalosnije, sljedbenici te iste komunističke ideologije, pod tim istim simbolima su početkom devedesetih godina ubijali to isto Sarajevu a sada u njemu pobjednički plešu.

Uzimajući u obzir sve rečeno, zahtijevamo od svih razina zakonodavne vlasti u BiH da ispune zahtjeve ove Rezolucije, kao i drugih rezolucija i deklaracija o osudi totalitarnih režima, a posebno sljedeće:

Usvojiti odluku po kojoj se 23. kolovoza u Bosni i Hercegovini obilježava kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima.

Zakonom zabraniti komunističke, fašističke i nacističke ideologije, zabraniti manifestacije, skupine i udruge koje veličaju te totalitarne ideologije, te zabraniti upotrebu simbola totalitarnih režima (komunizma, nacizma, fašizma) u javnom prostoru i u komercijalne svrhe.

Odati počast i priznanje žrtvama totalitarnih režima. Omogućiti i pomoći identificiranje mjesta stradanja i prikrivenih grobišta, obilježavanje istih i utvrđivanje imena žrtava.

Sustavno istražiti zločine totalitarnih režima a počinitelje izvesti pred sud i kazniti.

Bez istinskog suočavanja s prošlošću, izgradnje svijesti o bivšim zločinačkim režimima i potrebi pomirenja, kao i demokratizaciji i izgradnji pravednog društva ravnopravnih naroda, Bosna i Hercegovina će ostati samo kandidat za kandidata za prijem u EU i društvo naprednih demokratskih država'', poručeno je u priopćenju UO HKZ Troplet.

Kopirati
Drag cursor here to close