SDA, SDP i DF spasili strance u Ustavnom sudu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skuštine BiH nije danas u Sarajevu prihvatila Prijedlog zakona o izboru sudaca Ustavnog suda BiH, koji predviđa da za suci ovog suda budu birani isključivo državljani BiH.

Četiri člana Komisije bila su za (SNSD i HDZ), četiri protiv (SDA, SDP i DF) i jedan suzdržan (SDS) prilikom glasovanja o usuglašenosti Prijedloga zakona s ustavnopravnim sustavom, kao i glasovanja o principima ovog zakonodavnog postupka, piše Srna.

Predlagači ovog zakona su zastupnici Nebojša Radmanović, Snježana Novaković-Bursać, Nenad Stevandić, Nenad Nešić, Jakov Galić, Obren Petrović, Dragan Bogdanić, Sanja Vulić, Ljubica Miljanović, Borjana Krišto, Nikola Lovrinović, Mijo Matanović, Predrag Kožul i Darijana Filipović.

Ograničeni suverenitet

Članove povjerenstva o suštini ponuđenog prijedloga upoznala je šefica Kluba zastupnika SNSD-a Snježana Novaković-Bursać.

"S obzirom na potrebu da BiH osigura vlastiti suverenitet koji je sadašnjim načinom izbora troje sudaca Ustavnog suda, stranih državljana, ograničen, potrebno je, u skladu s ustavnom mogućnošću, kroz donošenje odgovarajućeg zakona osigurati da Ustavni sud BiH u punom kapacitetu bude popunjen sucima državljanima BiH koje bi birao organ BiH", navela je Bursać.

Prema njenim riječima, kao samostalni i nezavisni organ, Ustavni sud trebalo bi da predstavlja instituciju u kojoj je državni subjektivitet BiH najviše došao do izražaja.

"Radi dodatnog jačanja samostalnosti i neovisnosti Ustavnog suda, kao i savjesnog, nepristranog i profesionalnog rada sudaca, jedan od tih razloga ima za cilj da se i u instituciji Ustavnog suda u kojima se nalaze strani državljani zamijene domaćim, kako bi jačale domaće institucije, što je i obaveza BiH u procesu europskih integracija", citirala je dio obrazloženja prijedloga.

Zakon o plaćama

Ustavno-pravna komisija utvrdila je danas usuglašenost s Ustavom i pravnim sustavom BiH i principima Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužiteljskim institucijama na razini BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara.

Obrazlažući razloge za donošenje ovog zakona, predlagač navodi da su trenutno važeći zakoni o plaćama sudija i tužitelja doneseni 2005. godine od visokog predstavnika, i to kao set od četiri usuglašena zakona koji reguliraju pitanje plaća i naknada nositelja pravosudnih dužnosti na svim razinama pravosuđa u BiH, pri čemu Zakonom o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužiteljskim institucijama iz te godine nisu predviđene naknade na ime troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života.

Predlagač smatra da će uvođenje naknade za odvojeni život i naknade troškova smještaja tijekom rada, te naknade troškova prijevoza na posao i s posla stimulisati kandidate za pravosudne funkcije da apliciraju na pozicije van mjesta njihovog prebivališta.

Time će se omogućiti postizanje adekvatne nacionalne zastupljenosti nosilaca pravosudnih dužnosti u BiH, odnosno efikasnije popunjavanje sistematizacije i imenovanje kvalitetnog kadra.

Na ovaj način biće osigurano uživanje svih prava zaposlenih na razini BiH, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi.

Dobrobit životinja

Razmotren je i zahtjev Ustavnog suda BiH u vezi sa zahtjevom za ocjenom ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrobiti životinja BiH i uputili ga u dalju proceduru.

Ovaj zahtjev uputila je grupa zastupnika Zastupničkog doma koja predlaže da Ustavni sud utvrdi da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrobiti životinja BiH nije u skladu s Ustavom BiH, te da se navedeni zakon u cijelosti ukine.