Novi sastanak

Runda uz strance: Počeo novi razgovor stranaka o Izbornom zakonu

Sudionici su predstavnici Stranke demokratske akcije, Hrvatske demokratske zajednice BiH, Saveza za bolju budućnost BiH, Socijaldemokrastke partije BiH i Demokratske fronte.
Vijesti / Politika | 25. 04. 2018. u 16:44 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Novi sastanak predstavnika političkih stranaka o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine počeo je u Sarajevu u  nazočnosti veleposlanice Sjedinjenih Američkih Država u BiH Maureen Cormack i šefa Delegacije Europske unije u BiH Larsa Gunnara Wigemarka.

Sudionici su predstavnici Stranke demokratske akcije, Hrvatske demokratske zajednice BiH, Saveza za bolju budućnost BiH, Socijaldemokrastke partije BiH i Demokratske fronte.

Sastanak se održava u rezidenciji veleposlanice Cormack.

Uoči sastanka predstavnika političkih stranaka o izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, jedan od sudionika potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Zukan Helez novinarima je rekao da ovom prilikom očekuje približavanje stavova i pomake u pregovorima.

Dodao je da SDP ima svoj prijedlog za izmjene Izbornog zakona koji je u skladu s presudom Ustavnog suda BiH.

Kako neslužbeno piše Fena, došao je i lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović. Osim njega tu je i lider Demokratske fronte (DF) Željko Komšić, a neslužbene informacije su i da je već stigao lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović.

Podsjetimo, 19. travnja je objavljeno pismo u kojem s eističe veći angažman SAD-a na promjeni Izbornog zakona.

Trojica američkih kongresnika zatražila su od pomoćnika američkog državnog tajnika za Europu i Euroaziju Wessa Mitchella veći američki angažman na promjeni Izbornog zakona u BiH .

Upozoravaju da bi u slučaju propasti dogovora i neuspostave vlasti u toj zemlji nakon jesenskih izbora moglo doći do destabilizacije prilika u BiH i na zapadnom Balkanu, te jačanju negativnih utjecaja 'Rusije i radikalne islamističke terorističke organizacije'.

"Ako rezultati izbora ne budu prihvaćeni od strane građana, politička stabilnost koju je BiH zaslužila i uživala preko dva desetljeća bit će ugrožena. Politička nestabilnost u BiH je potencijalno destabilizirajući čimbenik na zapadnom Balkanu, i ona otvara BiH i njene susjede daljnjem utjecaju destruktivnih aktera, uključujući Rusiju i radikalne islamističke terorističke organizacije", navodi se u pismu republikanskih članova američkog Kongresa SAD Scotta Perrya, Joea Burtona i Thomasa Garretta.


Prije nekoliko dana Europska komisija je usvojila paket o proširenju, a najvažniji zaključak koji se tiče Bosne i Hercegovine kaže kako se ''hitno mora izmijeni izborni okvir s ciljem da se osigura pravilna organizacija izbora u listopadu 2018. godine i nesmetano provođenje rezultata''.

''Svi politički lideri trebaju preuzeti odgovornost i pokazati spremnost na kompromis za rješavanje pitanja oko Doma naroda Federacije. Odluka Ustavnog suda iz 2010. godine o poštivanju osnovnih demokratskih prava građana Mostara da glasuju na lokalnim izborima tek se treba provesti. Na usvajanje zakona proisteklih iz Reformske agende, uključujući usvajanje zakona o trošarinama, negativno su utjecalo tenzije između vladajućih koalicijskih stranaka i opstrukcije od strane opozicijskih stranaka u Parlamentima na državnom i entitetskim razinama, što je dovelo do usporavanja tempa reformi. Reformska agenda se učinkovito provodila kada su državne i entitske razine uarađivali na koordiniran način. Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima, u slučaju “Sejdić-Finci” i drugim povezanim slučajevima'', stoji u Izvještaju.

Kopirati
Drag cursor here to close