Godina blokada institucija vlasti?

Prioritete BiH ugrozit će predizborna kampanja

Pred BiH su u 2018. godini konkretni izazovi na euroatlantskom putu te političkoj i gospodarskoj stabilizaciji, ali analitičari strahuju da bi predizborna kampanja mogla ugroziti pozitivne procese..
Vijesti / Politika | 09. 01. 2018. u 15:48 Bljesak.info
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kako je 2018. izborna godina, politička elita u BiH će se, umjesto jačanju gospodarstva, zapošljavanju i sprečavanju odlaska mladih, posvetiti borbi za vlast, tvrde analitičari.

Podsjećajući na iskustva iz prethodnih izbornih ciklusa, upozoravaju da bi i 2018. mogla biti godina zaštite ''vitalnih nacionalnih interesa'' uz već uobičajena nerealna obećanja i neizostavno podizanje međunacionalnih tenzija.

Takav scenarij dodatno bi udaljio BiH od europskog puta, smatra direktor IFIMES-a (International Institute for Middle-East and Balkan Studies - Međunarodnog instituta za Blisko-istočne i Balkanske studije) Zijad Bećirović.

U komentaru za Deutsche Welle on kaže da većina bh. političkih struktura ne želi europske integracije, iako se deklarativno za njih zalaže, pojašnjavajući da su pojedini u ovoj zemlji više okrenuti Istoku i destruktivnim ideologijama, nego Zapadu i europskim načelima poštivanja ljudskih prava i sloboda.

''Iako tvrde da su za europske integracije, političari u BiH djeluju u suprotnom smjeru. Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik naklonjen je Rusiji, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović Turskoj, dok predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović promovira negativne europske vrijednosti koje mirišu na fašizam i diskriminaciju. Kod Čovića se sve svodi na etnicitet, što je vidljivo i kroz njegov prijedlog Izbornog zakona koji bi ozakonio etničke rezervate u BiH", kaže Bećirović.

Kako će se „politička koplja" u 2018. lomiti upravo oko Izbornog zakona, Bećirović očekuje žestoku izbornu kampanju.

''Nažalost, kampanja neće biti posvećena europskim integracijama, što je jedan od najvećih prioriteta BiH, nego dominaciji etničkog faktora.

Ipak, promjene u Makedoniji i formiranje multietničke vlade u toj zemlji na čelu sa Zoranom Zaevom daju tračak nade da bi i u BiH moglo doći do političkih promjena zasnovanih na ujedinjenju u različitosti. To bi moglo osigurati opći napredak u BiH", tvrdi direktor IFIMES-a.

Da bi 2018. mogla biti godina ''konstantnih blokada" institucija BiH, strahuju i članovi Asocijacije nezavisnih intelektualaca ''Krug 99", također upozoravajući na nesuglasice oko Izbornog zakona. Član ove Asocijacije, stručnjak za geopolitiku i euroatlantske integracije dr. Slaven Kovačević pozvao je odgovorne u BiH da ''dobro razmisle o izmjenama izbornog zakonodavstva i to u korist demokratskih principa, uz poštivanje presuda Europskog suda za ljudska prava".

Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić smatra da odgovori na upitnik EU-a nisu dovoljni za kandidatski status. Upozorio je da sukobi i svađe ugrožavaju europski put BiH i da u takvim okolnostima ''nitko normalan" neće dati kandidatski status BiH.

''Ne mogu vjerovati da će ljudi koji se tri godine ne mogu dogovoriti o Izbornom zakonu, prije svega SDA i HDZ, biti u stanju da se sljedećih tjedana ili mjeseci dogovore", rekao je Ivanić na prijamu u povodu pravoslavnog Božića.

Među političarima u BiH ima i onih koji ne kriju optimizam u pogledu događaja u 2018. godini. Među njima je i premijer Federacije BiH Fadil Novalić koji u ovoj godini očekuje ''veliki investicijski zamah" ističući da je 2017. bila ''vrijeme priprema". On u intervjuu za portal Klix.ba obećava nadoknadu vremena izgubljenog u 2017. i borbu protiv sive ekonomije.

''Ružna je navika bh. vlasti da svoj rad prilagođavaju izborima i ja ću se potruditi da izbjegnem ovu zamku", kazao je Novalić.

Nakon što su analitičari upozorili da je jedan od ključnih problema odlazak mladih iz BiH, premijerka RS-a Željka Cvijanović je izjavila da se ne osjeća dobro zbog odlaska ljudi iz zemlje, dovodeći u pitanje broj od 68.000 onih koji su u posljednje četiri godine napustili RS.  Ona je, u intervjuu za BHRT, kazala da ta brojka ''nije provjerljiva".

''Migracije se događaju svuda u regiji, uključujući i članice EU-a. Ljudi odlaze i iz Hrvatske, pomjeraju se na druge prostore Unije ili idu u treće zemlje", rekla je Cvijanović dodajući da vlasti u RS-u moraju stvarati pretpostavke da odlazaka bude što manje.

Kopirati
Drag cursor here to close