100 dana

Pokušati sve prije poskupljenja vode

''Nema varijante da nećemo plaćati pročistač jer je druga opcija da ga ugasimo i pustimo fekalije u Neretvu. Dakle, troškovi koji nastaju na pročistaču se moraju platiti'', kaže Kordić.
Vijesti / Politika | 28. 05. 2021. u 09:44 B. JURIČ | Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Mi moramo staviti u funkciju prečistač i nećemo čekati kraj spora. Prije nekih mjesec dana poslali smo prema jednoj sarajevskoj tvrtki zahtjev da oni izrade plan uklanjanja nedostataka i troškovnik'', rekao je mostarski gradonačelnik Mario Kordić u intervjuu za portal Bljesak.info povodom 100 dana sna svojoj dužnosti.

Kaže kako će učiniti sve4 da ne dođe do drastičnog poskupljenja vode za građanstvo.

Bljesak.info: Nedavno ste bili sa švedskom veleposlanicom u BiH. Sigurno su jedna od tema bili kolektori i pročistači. Je li Švedska ljuta na Mostar?

KORDIĆ: Također jedna od tema s kojom se često kalkuliralo. Ne postoji ljutnja, naprotiv švedska veleposlanica je jako dobro upoznata sa situacijom oko ovog projekta i stvari su joj jasne. Nije tu samo do Grada Mostara nego ima i drugih faktora koji su utjecali na to da mi sada nemamo kolektor i pročistač u punoj funkciji. Izvođač radova, tvrtka iz Grčke i Grad Mostar su danas na međunarodnom sudu i to je nešto što će imati svoj epilog.

Foto: Bljesak.info / 

Bljesak.info: Gdje je, onda zapelo, s kolektorima?

KORDIĆ: U početku cijeloga procesa, koji se vodio sa Federalne razine, odnosno ministarstva koje je bilo nositelj jedna firma iz njemačke je radila nadzor, koji je podrazumijevao vrijeme do isteka roka izvođenja radova. Ono što se dogodilo kao problem bilo je da smo probili rok izvođenja, a oni su se završetkom roka povukli iz nadzora. Nakon toga upali smo u problem da nemamo nadzor dalje, i angažirana je firma iz Sarajeva. Nadzor je došao, i komisija za izdavanje uporabne dozvole je načinila popis nedostataka koje treba ukloniti kako bi objekt dobio valjanu dozvolu. Tu kreće problem s grčkom tvrtkom za nadzor, koji misle da je objekt napravljen po struci i da nema nikakvih nedostataka, pravdajući to da se nedostaci ne mogu utvrditi dok pročistač ne bude u sto posto kapacitetu. To će se dogoditi nekad za 30 do 40 godina. Budući da se za napravi puni kapacitet prečistača potrebno je razviti sekundarnu mrežu po cijelom gradu, što je stoljetni projekt. Danas imamo kapacitet prečistača od 50 posto.

Bljesak.info: Koji su nedostatci kolektora? Što je s opasnim plinom koji se spominje u istrazi tužiteljstva?

KORDIĆ: Postoji nekoliko manjih nedostataka da je neka cijev ofarbana u plavoj boji, a trebala u projektu biti u crvenoj.. Postoje i oni nešto složeniji, kao otplinjavanje, koje u tom kontekstu, može biti opasno za život, ako nemate adekvatnu instalaciju za otplinjavanje, ili ako se skupi plin koji se može skupiti. Sve su to razlozi zašto pročistač nije dobio uporabnu dozvolu i zašto grad Mostar nikad nije htio preuzeti posao od Aktora (grčka tvrtka za nadzor, op.a.) i zašto smo sad u Haagu na arbitražnom sporu s Aktorom. Taj arbitražni spor nas kao grad košta, mi smo nedavno platili odvjetnički tim, to će trajati, traje, i kakav je epilog priče ja to ne mogu znati.

Bljesak.info: Hoće onda Mostar čekati kraj spora?

KORDIĆ: Mi moramo staviti u funkciju prečistač i nećemo čekati kraj spora. Prije nekih mjesec dana poslali smo prema jednoj sarajevskoj tvrtki zahtjev da oni izrade plan uklanjanja nedostataka i troškovnik koliko bi to nas koštalo pa da mi angažiramo firmu koja ima licencu za rad, to sad hoće biti domaća ili neka izvana ne znam, da bi uklonili nedostatke s našeg pročistača, dobili uporabnu dozvolu, i da bi počeli koristiti objekt, a spor s njima će se završit kako će se završiti. I takva nekakva paradigma i pristup ovom problemu je jako pozdravljen od strane Šveđana i Svjetske banke. Mi nemamo kad čekati, ipak se radi o našoj Neretvi. Ono što je važno pitanje i ono je bilo predmet dijaloga sa Svjetskom bankom - gdje u ovom smjeru pristupamo, da li ima po nas neke pravne posljedice ako sami ne uzmemo završetak priče oko pročistača i procjena je da je to negdje oko 400 tisuća eura. Doista laička procjena. Zato smo tražili da se napravi projekt uklanjanja i troškovnik kako bismo uopće znali o čemu pričamo.

Foto: Bljesak.info / 

Bljesak.info: Građani, dakle, mogu očekivati poskupljenje vode? O tome se pričalo i ranije da je poskupljenje vode jedna od prvih odluka Vijeća.

KORDIĆ: Ja ću pokušati sve prije poskupljenja vode, to je moja obveza, neke vodne naknade koje bi se mogle u tu svrhu koristiti, pa ekološke takse, fond za zaštitu okoliša, pa federalna razina pa županijska. Uvijek postoji negdje neka mogućnost da možda dijelom to financiramo. Kao gradonačelnik pokušavam pronaći neki drugi model plaćanja troškova na pročistaču. Nema varijante da nećemo plaćati pročistač jer je druga opcija da ga ugasimo i pustimo fekalije u Neretvu. Dakle, troškovi koji nastaju na pročistaču se moraju platiti. Jedan od modela je najjednostavniji poskupiti cijenu vode i od tih sredstava platiti održavanje pročistača što je, mislim, otprilike 2 milijuna godišnje. U tom kontekstu, nije mi drago da je piralen bio tema i da je to sve skupa nama dodatni trošak za zbrinjavanje mulja napravilo.

 

Kopirati
Drag cursor here to close