Bešlić

Piralen u Mostaru nema uporište i ima političku pozadinu

''Mulj uopće nije odlagan na deponiju već samo pijesak s rešetaka koji prolazi kroz kolektore i ostaje na rešetkama i predstavlja komunalni otpad'', kaže Bešlić.
Vijesti / Politika | 22. 07. 2019. u 15:09 Bljesak.info
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Naglasio bih da u Bosni i Hercegovini ne postoji institucija koja može ispitati postojanje piralena. Stoga se postavlja pitanje otkud jedna takva informacija da se iznosi u javnost, i dalje plasira bez dokaza. Sigurno da ovo i ovakva iznošenja uz uznemiravanje javnosti ima za cilj neku političku pozadinu da se destabilizira stanje u gradu Mostaru'', rekao je mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić.

U intervjuu za portal Hercegovina.info rekao je kako je, ''kao mnoge priče u Mostaru, piralen priča koja nema nikakvo uporište''.

Nalaz

''Sve je krenulo informacijama iz nevladine udruge. Njihovom tvrdnjom stvorila se jedna suluda priča da pročistač u Mostaru truje narod. Da pročistač treba prestati s radom i da ponovno sve ide nepročišćeno u rijeku Neretvu, jer je mulj s pročistača po njihovim navodima bio odložen na deponiju, i da sadrži piralen. Sve ovo je dovelo do uznemiravanja javnosti i u konačnici do blokade deponije pa je petnaest dana na visokim temperaturama u srcu turističke sezone grad postao otvoreno smetlište'', rekao je Bešlić.

Budući da su sve otpadne vode na području grada Mostara izravno išle u rijeku Neretvu, odgovorni su, navodi Bešlić, uvidjeli takvo stanje i zagađenost rijeke Neretve pa se Odlukom gradskog vijeća pristupilo se izradi projekta stoljeća za grad Mostar i dolinu rijeke Neretve.

'''Tako smo krenuli graditi pročistač otpadnih voda i kolektore koji će otpadne vode dovesti na pročistač kako bi čista voda išla u rijeku. U standardnom tehnološkom procesu pročišćavanja otpadnih voda stvara se mulj. To je standardizirana procedura koja se događa na svakom pročistaču na svijetu. Pri prvom stvaranju mulja kao što i procedura nalaže angažiran je jedini ovlašteni laboratorij u F BiH Agropedološki institut s ciljem da se sazna sadržaj istog i da se poduzmu potrebne mjere'', rekao je i dodao kako je nalazu navedeno da se mulj bez dodatne prerade ne bi trebao koristiti za poljoprivredno zemljište, ''ali je u svom nalazu naznačio da se odlaže na deponiju''.

Mulj nije na deponiji

''Mulj uopće nije odlagan na deponiju već samo pijesak s rešetaka koji prolazi kroz kolektore i ostaje na rešetkama i predstavlja komunalni otpad. Za mulj smo tražili rješenje kako ga zbrinuti na najbolji način koristeći iskustva visokorazvijenih zemalja Europske unije, iako smo imali odobrenje Agropedološkog instituta da se može odlagati na deponiju'', naveo je Bešlić.

Rekao je kako u BiH ne postoji institucija koja može ispitati postojanje piralena.

''Stoga se postavlja pitanje otkud jedna takva informacija da se iznosi u javnost i dalje plasira bez dokaza. Sigurno da ovo i ovakva iznošenja uz uznemiravanje javnosti ima za cilj neku političku pozadinu da se destabilizira stanje gradu Mostaru'', rekao je i dodao kako je ''jedan Češki laboratorij uzeo uzorke mulja, od koga već imamo nalaz u kojem se navodi da je sve u propisanim europskim graničnim vrijednostima''.

Pozadina izbori?

''Međutim, još čekamo i takvu potvrdu još jednog europskog instituta kako bi imali potpune informacije. Koliko je priča proširena u regiji vidi se i iz zaključivanja i nekih zastupnika u Saboru RH koji tvrde da mi trujemo narod u dolini Neretve, a sama riječ pročistač govori što on radi. Tko to ne može razumjeti neka pita stručnjake, jer se moje riječi mogu tretirati kao političke. Kada se u ovom gradu ne želi istina a želi se napraviti politička šteta, onda se događaju ovakve stvari. Očito da je nečija želja da se u Neretvu izravno izlijevaju nečiste vode, a ne nikako da odlazi čista voda. Međutim, ako je pozadina želja da se održe izbori onda su naišli na krivu adresu i nije potrebno gurati problem u Mostar. Mnogi to iz Sarajeva guraju u  Mostar, a mislim da oni imaju druge ciljeve, koji su krupne političke prirode i sigurno ima raznih aktera u tome'', rekao je mostarski gradonačelnik.

Na pitanje koliko Mostar ima komunalnih poduzeća na papiru, a koliko je njih tu kada treba isprazniti kontejner, Bešlić ih je pobrojao redom.



''Vodovod je tvrtka koja opskrbljuje Mostar vodom. Poduzeće koje se isključivo brinulo o zbrinjavanju otpada prije je bilo JP Uborak koje je otišlo u likvidaciju. Ono je bilo poluprivatno, mješovito društvo koje je potrošilo svoje resurse i rješenjem federalnog inspektora zatvorilo rad. Napravljena je sanitarna deponija JP Deponija koja ima sve potrebne dozvole za rad. Što se tiče prikupljanja otpada mi imamo u gradu Komos i Parkove. Komos koji je trenutačno u stečaju i Parkove koji prikupljaju otpad i prevoze ga na deponiju, što znači da imamo dvije tvrtke koje rade preko JP Komunalno. Komunalno im trenutno samo distribuira posao, a u budućnosti će biti jedinstvena tvrtka jer će Komos i Parkovi nestati integracijom. Imali smo situaciju kada su Parkovi bili u stečaju. Komos je bio 'zdrav'. Sada su Parkovi 'zdravi'. Komos je u stečaju i tu se ne možete ništa poduzeti. Kada je stečajni postupak onda odlučuju suci, a ne mi. Mislim da je jedino rješenje jedna tvrtka za prikupljanje otpada ali će za to trebati još neko vrijeme. Ako pitate mene zašto ja to ne mogu obaviti, moram podsjetiti da je Gradsko vijeće oduzelo ovlasti gradonačelniku da može imenovati nadzorna tijela što znači da mi nemamo zakonsku mogućnost da to rješavamo. U vezi te odluke smo se u prethodnom razdoblju obratili Ustavnom sudu na ocjenu zakonitost a procijenjeno je da je ta odluka u skladu sa Ustavom'', rekao je Bešlić.

Veliki posao

Između ostalog, Bešlić je rekao kako ''danas kad promatrate Mostar vidite da je napravljen veliki posao''.

''Dolazi nam veliki broj turista. ali grad nije uspio znatno bolje zaštiti povijesnu baštinu jer Grad od pojačanoga turizma ništa ne dobiva za uzvrat. To je tako zbog postojećih zakonskih rješenja o turističkoj pristojbi i turističkim zajednicama. Sva ta sredstva završavaju negdje drugo. a ne u Gradu Mostaru. I onda je najapsurdnije kada gradonačelnika pitaju zašto ne ulažemo više u zaštitu kulturno spomeničke baštine, a sredstva su nam oduzeta'', rekao je Bešlić.

Kao primjer naveo je i Partizansko groblje i takvih spomenika, gdje se država trebala pobrinuti a ne čini se ništa i onda se optužuje Grad, iako zakon vrlo jasno kaže da se o tome treba brinuti država.

''Vidjeli ste razna podvaljivanja kad je Partizansko groblje u pitanju. Došao je državni premijer Zvizdić i Federacije Novalić pa su obećali neke novce i obećali da će čuvati spomeničku baštinu. Dali su neku jednokratnu pomoć, organizirali stražarsku službu te je nakon izvjesnog vremena povukli a stanje je ostalo gore nego što je bilo i žele to sad prebaciti na Grad. Ovom bi ih prilikom pozvao da ono što su obećali građanina i ispune'', naveo je Bešlić.

Nema ljepšeg

Rekao je i kako se o gradu ''iz kojekakvih razloga želi stvoriti negativna slika  a sigurno je da su oni najviše političke naravi''.

 


''Nažalost to najviše čine marginalne političke stranke koje ne mogu na sebe skrenuti pozornost ni na jedan drugi način. One se predstavljaju kao istinske bosansko-hercegovačke stranke, a iste ne podržavaju projekte od važnosti za BiH i Mostar. Jedan od takvih primjera je ne davanje podrške za kandidaturu Mostara za Europsku prijestolnicu kulture. To vam zasigurno dovoljno govori o njima. Znači cilj je destrukcija i nešto treće. Jednom se moramo odmaknuti od toga, jer se svi zajedno moramo boriti za bolji život građana i bolju atmosferu u gradu te grad podizati na višu razinu. Po meni nema ljepšeg i ugodnijeg mjesta za život od našeg Mostara i nadam se da ćemo uz pomoć svih građana postati Europska prijestolnica kulture 2024'', rekao je, između ostalog, prvi čovjek Mostara za Hercegovina.info.

Kopirati
Drag cursor here to close