Inzko za BHRT

'Odluke Ustavnog suda BiH su konačne, tu nema kompromisa'

“Inzko, sad ćeš vidjeti, sad će domaći faktor uraditi svoj posao, ima odličnih pravnika, oni će preuzeti odgovornost, ono što su ranije radili stranci – To je bila zabluda i mislim da pravosuđe ide nizbrdo.'', rekao je Inzko
Vijesti / Politika | 27. 02. 2020. u 12:11 Bljesak.info
Kopirati

Tekst članka se nastavlja ispod banera

“Za mene osobno, jedan od najcrnjih trenutaka bio je kada su 2009. godine otišli strani suci i tužitelji, ne iz Ustavnog suda, tamo još imamo strance, nego iz sudstva i tužiteljstva. To je za mene bio jedan crni trenutak i znao sam da će ići nizbrdo. U tom smislu, mi imamo određenu odgovornost”, rekao je za BHRT visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko.

Govoreći o odgovornosti međunarodne zajednice za trenutno stanje u bh. pravosuđu, pogotovo za djelovanje Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV), Inzko je kazao kako su mu tada, 2009. godine, međunarodni faktori kazali da u Bosni i Hercegovini ima odličnih sudaca i tužitelja.

“Inzko, sad ćeš vidjeti, sad će domaći faktor uraditi svoj posao, ima odličnih pravnika, oni će preuzeti odgovornost, ono što su ranije radili stranci – To je bila zabluda i mislim da pravosuđe ide nizbrdo. Sigurno da je jedan od centralnih problema i Visoko sudsko i tužilačko vijeće”, rekao je Inzko.

Odgovarajući na pitanje o trenutnoj krizi koja potresa političku scenu u Bosni i Hercegovini, najavama člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika o RS-exitu, visoki predstavnik je rekao da je u posljednjih deset godina, koliko je u našoj zemlji, upravo sada dobio najviše poziva od građana koji se pitaju kako dalje.

“Neka gospođa iz Bihaća me čak pitala da li treba da ide kod sina u Austriju. Ja sam im rekao: “Budite mirni sve će biti u redu.” Imali smo i ranije krize, ali ipak, ovaj put, narod je više zabrinut nego ikad”, kazao je Inzko.

Odgovarajući na pitanje gdje je granica koju domaći političari trebaju preći da bi međunarodna zajednica reagirala na prijetnje disolucijom Bosne i Hercegovine, Inzko je rekao da u Vijeću za implementaciju mira (PIC) i među europskim zemljama i dalje preovladava mišljenje da Bosna i Hercegovina želi u Europsku uniju.

“To svi kažu i svi su to višestruko potpisali, ali onda se treba i pridržavati europskih standarda. Ne možeš reći: “Ja ću u Europsku uniju, to je naš cilj, ali nećemo poštovati Ustavni sud”. Budući da je većina ambasadora u Sarajevu još uvijek mišljenja da je to glavni cilj, nadaju se da će se oni pridržavati nekih europskih standarda zato još nije došlo do nekih drugih mjera”, objasnio je on.

Video: Odluke Ustavnog suda BiH su konačne, tu nema kompromisa

Inzko je rekao da je takozvana crvena linija zasigurno već prekoračena u točki 7 zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske, u kojoj stoji da dužnosnici tog entiteta neće poštovati odluke visokog predstavnika, ali ni odluke Ustavnog suda, buduće, ali ni prošle.

“… pogotovo onu o poljoprivrednom zemljištu. Čini se da oni žele dalje da knjiže poljoprivredno zemljište koje pripada državi Bosni i Hercegovini na Republiku Srpsku. To je za mene jedna crvena linija. Sad treba pratiti šta će se dogoditi. Čuli smo da je Republika Srpska dala rok od 60 dana, pa ćemo vidjeti šta se događa, ali ja mislim da tu kompromisa ne može biti jer su odluke Ustavnog suda konačne. One su obavezujuće i o tome se ne može diskutirati. Može se pričati o nekim političkim stvarima, ali odluke Ustavnog suda… “

Inzko je rekao kako u Vijeću za implementaciju mira postoji veliki broj država koje razmišljaju o bonskim ovlaštenjima.

“Bonska ovlaštenja, naravno, još postoje. Ona se dugo nisu koristila, međutim, odluka još nije pala. Ali, moram da kažem, u ovih deset godina koliko sam ovdje, možda je sada atmosfera da se bonska ovlaštenja opet koriste, najjača svih ovih godina. Takvu podršku još nisam osjećao, ali nismo došli do točke da bi odlučivali”, rekao je on.

Prema njegovom mišljenju, ta točka bi bila da strani ambasadori koji razmišljaju o bonskim ovlaštenjima i koji podržavaju njihovu upotrebu, dobiju podršku iz svojih centara.

“Takve eksplicitne podrške još nema, takve eksplicitne odluke u glavnim gradovima još nema, ali moram da kažem da je raspoloženje da se to učini veće nego ikad”, naglasio je Inzko.

Govoreći o spekulacijama koje se mogu čuti u medijima, o tome kako Eiropska unija ozbiljno razmatra da člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika stavi na crnu listu, odnosno da mu zabrani ulazak u Europsku uniju, Inzko je kazao kako nije siguran da je za takvu odluku moguće dobiti većinu u Europskoj uniji.

“Međutim, Wolfgang Petritsch, jedan od mojih prethodnika, izjavio je da se o tome razmišlja i mislim da bi bio dobar signal da se nekim liderima ovdje, na jugoistoku Europe, bilo kojem lideru, simbolično kaže: “Više ne možete putovati u prostor europske zajednice”. Postoje i druge mogućnosti, recimo, da se zamrznu krediti i projekti. Sve to Europska unija može da učini i mislim da postoji čak i jedna odluka iz 2011. godine, ali ona nije još aktivirana”.

O tome koliko su realne ideje Milorada Dodika o otcjepljenju Republike Srpske, Inzko je rekao kako one postoje, te da Dodiku možemo biti zahvalni jer on to javno kaže.

“On je rekao neki dan “Goodbye Bosnia, Welcome RS-exit”, međutim, to nije realistično, to nije ni moguće jer Daytonski ustav to ne predviđa. Prema Daytonskom ustavu Bosna i Hercegovina je jedna država i bila je prihvaćena u Ujedinjene nacije kao jedinstvena zemlja. Vi znate da je to bilo 22. svibnja 1992. godine, tada su primljene i Slovenija i Hrvatska i Bosna i Hercegovina, kao jedinstvene zemlje. U Daytonu se mijenjao unutrašnji ustroj zemlje, kao i u Hrvatskoj, oni su napravili županije, ovdje imamo dva entiteta, imamo Brčko, kantone, ali Bosna i Hercegovina, prema Daytonu, je jedna zemlja. Izlazak iz ove zemlje nije moguć. To je zapisano u Daytonu, to piše u Ustavu i tu je i međunarodno pravo”, kazao je visoki predstavnik.

Kopirati
Drag cursor here to close