Godišnjica

Od smrti Alije Izetbegovića je prošlo 14 godina

Alija Izetbegović je umro 19. listopada 2003. godine, a ukopan je na šehidskom mezarju kovači u Sarajevu.
Vijesti / Politika | 19. 10. 2017. u 09:46 Anadolija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Povodom obilježavanja 14. godišnjice smrti prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića danas će na Šehidskom mezarju "Kovači" biti položeno cvijeće na središnjem mezaru šehidima Bosne i Hercegovine i turbetu Alije Izetbegovića.

 

Član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA Bakir Izetbegović novinarima je nakon obilježavanja godišnjice kazao da je Alija Izetbegović koji je prije 14 godina umro još živ kao mislilac, po reakcijama onih koji ga ne vole, a još više po reakcijama i akcijama onih koji ga vole.

''Snimaju se raznovrsni filmovi u nekoliko država o Aliji Izetbegoviću, iz čega se može vidjeti da je itekako živ'', rekao je Izetbegović.

Naglasio je kako je činio sve da se spasi mir, a tokom rata da se sačuva supstanca BiH i ideja države.

''Nema dovoljno svijesti o takvom djelovanju od svih naroda u BiH'', istaknuo je Izetbegović.

 Iza Alije su ostala velika djela

Alija Izetbegović rođen je 8. kolovoza 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Pripada uglednoj begovskoj obitelji koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. godine preselila u Bosanski Šamac. Već u drugoj godini Izetbegovićevog života, njegov otac Mustafa, koji se bavio trgovinom i bankarstvom, odlučio se na selidbu u Sarajevo. U Sarajevu je završio osnovnu školu i gimnaziju. 

 

Zbog pripadnosti organizaciji ''Mladi muslimani'' Alija Izetbegović je uhićen 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine.

Nakon što je poslije trogodišnjeg studiranja napustio agronomiju, Izetbegović je upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku od dvije godine. Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovoditelj gradilišta, a od 1960. do 1982. godine, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim tvrtkama.

U proljeće 1983. godine je uhićen i u ljeto iste godine u montiranom ''Sarajevskom procesu'' osuđen na 14. godina zatvora. U zatvoru je proveo šest godina.

Po izlasku iz zatvora Izetbegović je 1990. godine sa grupom istomišljenika formirao je Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na slobodnim izborima osvojila najviše glasova i kasnije će odigrati ključnu ulogu u obrani BiH od agresije. Na čelu države i SDA bio je u više mandata.

Odluku o povlačenju iz Predsjedništva BiH priopćio je 6.  lipnja 2000. godine. Najavio je da će se povući po isteku funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. oktobra iste godine. Također, odbio se kandidirati na Trećem kongresu SDA 2001. godine, te je proglašen je počasnim predsjednikom SDA.

Izetbegović je autor većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”. Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja. Godine 1999. objavio je knjigu “Moj bijeg u slobodu”, a 2000. godine knjigu “Sjećanja” (autobiografski zapis). 2004. su objavljena sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.

Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada kralja Fejsala, medalje Centra za demokraciju iz Washingtona, a najutjecajniji španjolski list, madridski “El-Mundo” izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za osobu godine u svijetu.

Istanbulski Marmara univerzitet dodijelio mu je 1997. godine titulu počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava, uspostavu mira, ali i kao uglednom pravniku. Na forumu u Kran Montani 1998. godine dobitnik je prestižne nagrade za unapređenje ljudskih prava.

 Izetbegovića je poštovao cijeli svijet

Alija Izetbegović je umro 19.  listopada 2003. godine, a ukopan je na šehidskom mezarju kovači u Sarajevu. Njegovoj dženazi prisustvovalo je oko 150.000 ljudi iz cijele BiH i inostranstva, a telegrami sućuti su pristigli iz oko 100 zemalja.

Ostat će zapamćena izjava Richard Holbrooke, tvorca Daytonskog sporazuma: “Da nije bilo Alije Izetbegovića, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine.“ 

Tadašnji premijer, a sadašnji predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan, na vijest da je Alija Izetbegović, prvi predsjednik Bosne i Hercegovine i veliki mislilac, umro, rekao je da je to njegov narod i njega potreslo iz dubine duše.

Kopirati
Drag cursor here to close