Novi izborni zakon: Dogovor je na vidiku, ali detalji su nepoznati?!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Godinu dana do Općih izbora u Bosni i Hercegovini nitko sa sigurnošću ne zna hoće li oni biti održani po važećem ili novom Izbornom zakonu.

Čak i ako stranke iz Federacije dogovore izmjene Izbornog zakona, neizvjesno je kada će one biti usvojene zbog blokada rada državnog parlamenta. Sve je manje onih koji vjeruju u optimistične najave da bi uz posredovanje međunarodne zajednice dogovor mogao biti postignut do kraja godine.

Pregovori oko izmjena izbornog zakona posljednjih mjeseci odvijaju se daleko od očiju javnosti. Službeno, dogovor je na vidiku, ali detalji su nepoznati. U međuvremenu, Željko Komšić najavljuje kandidaturu za člana Predsjedništva naredne godine. Može li ova najava biti impuls za HDZ da spusti ljestvicu kako bi se došlo do kompromisa?

Bariša Čolak, Ustavnopravna pitanja HNS-a (HDZ BiH)

''Ne vjerujem da njegova kandidatura može nešto ubrzati ili usporiti, ali u svakom slučaju mi smo ovo pitanje pozicionirali kao pitanje broj jedan. Ja vjerujem u narednom razdoblju i malo veće angažiranje samih predstavnika međunarodne zajednice, što se i najavljuje ovih dana, ne mislim u smislu nametanja rješenja, ali u svakom smislu da se ubrza taj proces i da konačno riješimo to pitanje.”

Stavovi približeni, kompromis na vidiku, samo su neke od izjava bosanskohercegovačkih političara u proteklom desetljeću, a koje se odnose na izmjene Izbornog zakona. Same izmjene u teoriji jednostavne, u praksi komplicirane. Kako birati članove Predsjedništva, odnosno u skladu s presudom Ustavnog suda popuniti Dom naroda Federalnog parlamenta.

Bakir Izetbegović, predsjednik SDA

''HDZ inzistira na tome da oni imaju svoje predstavnike, da izaberu Hrvata. Mi možemo ići u tom smjeru, ali onda morate dati nešto što će dopustiti postojanje multietničkih stranaka. Ako je Dodik takav prijatelj gospodina Čovića, neka pristane na indirektni izbor, šta ga to košta?”

Indirektnim izborom članova Predsjedništva, Bosna i Hercegovina provela bi presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci i Zornić i Pilav. Vladajućoj stranci u Republici Srpskoj ovakav način nije prihvatljiv dok opozicija zagovara asimetričan pristup.

Mirko Šarović, predsjednik SDS-a

''Zašto ne bi mogao neposredno u Republici Srpskoj, a posredno u Federaciji? Za nas je to prihvatljivo. Zašto? Sa istim ovlastima, samo se bira jer će biti lakše.”

Radovan Kovačević, glasnogovornik SNSD-a

''Stav SNSD-a je potpuno jasan i mi smo od početka u potpunosti na samo jednoj poziciji, a to je da se srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, odnosno član Predsjedništva iz Republike Srpske bira jedino i isključivo direktno na direktnim i slobodnim izborima, i to je nešto od čega mi ne planiramo odustati.”

Poznavatelji prilika u Bosni i Hercegovini smatraju da je u ovom trenutku nemoguće govoriti o parcijalnim rješenjima izmjena Izbornog zakona. Izbor člana Predsjedništva i izbor delegata u Doma naroda Federalnog parlamenta dio su jedne cjeline.

Amir Sužanj, novinar BH radija 1

''Teško je i to vjerovati zbog toga što zapravo HDZ-u odgovara da se riješi pitanje izbora člana Predsjedništva. Šta bi to druge političke stranke dobile zauzvrat vrlo je teško govoriti i ne vjerujem u takvu političku trgovinu.”

U političkim krugovima u našoj zemlji u posljednje vrijeme kao jedan od modela izmjena Izbornog zakona spominje se i takozvani Fileov model iz 2014. godine. Podsjećamo, tada je postojala opća suglasnost oko principa izbora, a predmet razilaženja postalo je kako te principe primijeniti u praksi.