Mogu li stranci riješiti krizu u BiH?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sjedinjene Države i Europska unija trebaju osigurati da Bosna i Hercegovina ostane u jednom komadu nakon izbora 2022. godine. To, između ostalog, piše u nimalo optimističnoj analizi Međunarodne krizne grupe. Brojne zapadne nevladine organizacije, javnost i mediji, upozoravaju na rastuću mogućnost sukoba, ukoliko ne dođe do dogovora bh. političkih lidera. Od sve učestalijih posjeta međunarodnih zvaničnika očekuje se mnogo. Međutim, jesu li ta očekivanja realna?

Narod u Bosni i Hercegovini polako shvata da, kada je pažnja svijeta usmjerena daleko od Balkana, njihova akutna politička kriza više ne pali alarm u Vashingtonu, New Yorku ili Bruxellesu. Iako mnogi građani i političari i dalje vjeruju da će neka strana sila odlučno djelovati, za to nema dovoljno dokaza. Dio je to analize Međunarodne krizne grupe.

"Bez ozbiljnih napora da se spriječi secesionizam predstavnika Srba i izborni bojkot hrvatskih predstavnika, Bosna bi se mogla dezintegrirati u sljedećih 18 mjeseci, potencijalno ostavljajući mogućnost otcjepljenja Republike Srpske koja vjerojatno ne bi mogla biti međunarodno priznata, kao i ostatke Federacije paralizirane bošnjačko-hrvatskim sukobima", navode iz Međunarodne krizne grupe.

Bosna i Hercegovina zabrinjavajućim tonom opisuje se u stranim medijskim izvještajima i analizama. Brojne posjete međunarodnih dužnosnika u posljednjih mjesec i po završavane su identičnom rečenicom - "Tu smo da posredujemo, ali dogovor je na bh. političarima". Ipak, iako se ne pominju kao izgledna opcija, i sankcije su, čuli smo, na stolu.

"Sve sankcije koje će se preduzimati su vezane za kriminal i korupciju koja seže do vrhova Bosne i Hercegovine. I naravno, kad se ti kanali krenu prekidati, kad se prekinu financijski tokovi novca vrhovima političkih elita, naravno da će oni na sve moguće načine pokušati izazvati neki incident, sukob koji unutar zemlje može prerasti u vrlo ozbiljne probleme", rekao je Draško Aćimović, bivši veleposlanik BiH u Bruxellesu.

"Ja se iskreno nadam da će i vladajuće stranke i oporbene stranke prestati da koriste ovu situaciju za vlastitu promociju i pozicioniranje pred izbore kojih možda više neće ni biti, već da će jako ozbiljno shvatiti ovaj povijesni trenutak u kom se svi mi nalazimo i uraditi sve što treba da se iznađu civilizirana rješenja za ove naše probleme", kazao je Srećko Latal, regionalni urednik BIRN-a.

Ako se i ne sjedne za isti sto, ne bi bio prvi put da ponuda stranaca, koja se ne odbija, dođe iznenada, kažu analitičari.

''Vladajuće političke stranke to ne žele. Oni su pokazali bezbroj puta da ne žele da deblokiraju ove procese. I u takvim okolnostima, iako nije popularno, zaista ne možemo pokrenuti procese bez angažovanja međunarodne zajednice. Međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini na neki način je i odgovorna i za ove blokade i zbog toga ja očekujem da se i angažuje", ističe Alija Kožljak, šef Odsjeka za međunarodne odnose Burch univerziteta.

A građanima Bosne i Hercegovine ni stranci ni međunarodni izvještaju nisu potrebni da bi im ukazali da su u problemu. To, nažalost, dobro osjete na svojoj koži - preživljavajući od prvog do prvog. A upravo tome bi se domaći politički predstavnici trebali okrenuti, zaključuju analitičari.