Politika

Kakav je položaj žena u vlasti?

Mirjana Marinković-Lepić, zastupnica u ZD PSBiH ističe kako je često opravdanje da žene nije izabrao narod.
Vijesti / Politika | 23. 02. 2021. u 19:42 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Umjesto da napreduje na tom polju, Bosna i Hercegovina tapka u mjestu kada je u pitanju udio žena u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.

Kvota propisana Izbornim zakonom gotovo je prepolovljena, a kršenje zakona ne podliježe sankcijama.

Jeste li udani, planirate li brak i djecu, koliko djece imate? Ovo su samo neka od pitanja koja se na natječajima za posao postavljaju isključivo ženama.

Žene u Bosni i Hercegovini rjeđe su na rukovodećim pozicijama od muškaraca, a ne tako rijetko su za isti posao manje plaćene. Još je teže ako ste žena u politici. Morate, kažu političarke s dugogodišnjom karijerom, biti barem duplo sposobnije od kolega, javlja BHRT.

''Nikada nitko nam neće ništa dati. Nema poklona. Za sve se treba izboriti. Žene to moraju, neće im dati. Ova vrsta borbe otprilike mora biti onakva kakvu žene u nevladinom sektoru manifestiraju'', govori Dušanka Majkić, zastupnica u Domu naroda PSBiH.

Prema Izbornom zakonu, u zakonodavnoj vlasti mora sudjelovati najmanje 40 posto žena. U praksi je to daleko od istine. U Parlamentu BiH, poslije izbora 2018. godine, izabrano je svega 23,81 posto zastupnica i izaslanica. U izvršnoj vlasti situacija je još lošija.

Video: Žene u vlasti

Mirjana Marinković-Lepić, zastupnica u ZD PSBiH ističe kako je često opravdanje da žene nije izabrao narod.

''Ali tamo gdje se mi imenujemo, zašto se tamo ne poštuju kvote, a postoji obaveza u Zakonu o ravnopravnosti spolova, i čak kaznene odredbe'', kazala je Lepić.

Unatoč kaznama, recimo, u Vladi Hercegovačko-neretvanske županije u posljednja dva izborna ciklusa nije imenovana nijedna žena. U Vijeću ministara, od devet ministarskih funkcija, tek dvije obavljaju žene. Ni zakoni, kažu u ženskim udruženjima, ne štite ih dovoljno.

“Na listama mora biti najmanje 40 posto manje zastupljenog spola, a mi smatramo da to jednostavno nije ravnopravnost. A u ovom momentu, mi smo daleko ispod 20 posto”, ističe Selma Hadžihalilović iz Ženske mreže BiH.

Jedan od najbitnijih faktora za afirmaciju žena u politici je afirmacija unutar njihovih političkih stranaka. Tu zapravo i kreće borba za pozicije.

Na nedavno održanim lokalnim izborima, samo 29 žena kandidiralo se za gradonačelnice i načelnice. Svega pet osvojilo je mandat, najviše u malim lokalnim zajednicama – Jezeru, Drvaru, Istočnom Drvaru, Novom Goraždu i Odžaku.

Kopirati
Drag cursor here to close