Vojna neutralnost

Je li Reforma policije Dodikov razlog neprihvaćanja ANP-a?

U usvajanju ANP-a Milorad Dodik i dužnosnici Republike Srpske vide novu opasnost za ovaj bosanskohercegovački entitet, a to je reforma policije.
Vijesti / Politika | 21. 08. 2019. u 21:11 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predstavnici Republike Srpske ne prihvaćaju Godišnji nacionalni program za članstvo u NATO-u, kako bi održali isti kurs vojne neutralnosti kao i Srbija, prenosi Federalna televizija.

Međutim, osim vojne neutralnosti, napominju, postoji i problem reformi u sklopu ANP-a.Jedna od njih je i reforma policije. Sudeći po izjavama iz RS-a, prenose, upravo je ta reforma ključni problem Dodiku za neprihvaćanje ANP-a. U usvajanju ANP-a Milorad Dodik i dužnosnici Republike Srpske vide novu opasnost za ovaj bosanskohercegovački entitet, a to je reforma policije.

''Mnogo nametnutih, iznenada upisanih reformi, koje bi trebale da prođu. Kao što je novo otvaranje reformi policije i mnogo toga drugog što ne dolazi u obzir'', naveo je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a

''Kao što je rekao član Predsjedništva, to se neće dogoditi. Vrlo kratko i jasno i tako da nemamo potrebu objašnjavati kako će to utjecati na reformu sigurnosnih struktura u BiH'', rekao je Dragan Lukač, ministar unutarnjih poslova RS-a.

Struka različito gleda na ove Dodikove najave. U RS-u ga podržavaju dok u Federaciji smatraju da nema govora o reformi policije te objašnjavaju da je samo navedena međunarodna suradnja Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH te razmjena informacija svih policijskih struktura u državi s pravosuđem.

''Tu se nigdje ne govori o reformi osim je li greškom ili nečijom željom nazvano to poglavlje reforma policije, a sadržajno ona ne govori o reformi policije. Ja bih volio da vidim taj plan odnosno stavove kako će ta reforma izgledati'', navodi Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku i sigurnosne studije UNSA.

''Ali onaj civilni dio sadrži nekoliko tačaka koje RS ne može prihvatiti. To je prije svega reforma policije kroz jačanje Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, a na uštrob entitetskih policija'', tvrdi Predrag Ćeranić, dekan Fakulteta sigurnosnih znanosti UNBL.

Reforma policije, prenosi Federalna, u našoj zemlji stara je vijest i to od 2005. godine, a bila je involvirana i u Travanjskom paket iz 2006. koji je oboren, između ostalog, i zbog Harisa Silajdžića, tadašnjeg predsjednika Stranke za BiH. Tadašnji federalni ministar unutarnjih poslova iz te stranke objašnjava šta je njome podrazumijevano.

''Da je taj plan uspio imali bismo jedinstvenu policiju. Svi zakoni vezani za policiju bili bi doneseni na državnoj razini. Sufinanciranje bi bilo na državnoj razini, policijske regije bi prelazile entitetske granice i na taj način bi bio postignuta efikasnost policije'', pojasnio je Muhidin Alić, bivši ministar unutarnjih poslova FBiH (SBiH).

Policija nije efikasna, ukazuje struka, te objašnjava da nije poenta u osnivanju novih policijskih struktura već da postojeće dožive transformaciju i unaprjeđenje kako bi u konačnici građani imali više povjerenja u njihov rad.

''Mi imamo situaciju u tih bezbroj agencija kantonalnih, entitetskih, državnih razina da su nadležni za sve, a kad treba riješiti pitanje sigurnosti povratnika, pitanje ugrožavanja provale u stan, pitanje ugrožavanja pojedinih prava da nitko nije nadležan za to'', dodaje Kržalić.

Koliko je komplicirana reforma policije ukazuje nam nedavni pokušaj uspostavljanja zajedničke radioveze u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, na šta nisu pristali iz MUP-a RS-a, ali i pojedinih kantonalnih MUP-ova na čijem su čelu HDZ-ovi kadrovi, prenose.

Kopirati
Drag cursor here to close