Videokonferencija

Plenković o Daytonu: Lažna dilema i ozbiljna greška u BiH

''Daytonsko-pariški mirovni sporazum više je nego mirovni sporazum, on je kompleksan pravni dokument'', kazao je Plenković.
Vijesti / Politika | 15. 12. 2020. u 16:31 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu počela je Međunarodna videokonferencija ''Nasljeđe mira - 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma'' u povodu 25. godišnjice potpisivanja Daytonskog sporazuma u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVE) Hrvatske, javlja Anadolu Agency (AA).

Konferenciju je uvodnim govorom otvorio jedan od domaćina, predsjednik HAZU-a Velimir Neidhardt koji je i ukazao na snažne povijesne veze između Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine, kao i na činjenicu da oko trećine stanovnika Hrvatske korijene vuče iz Bosne i Hercegovine.

Ukazao je i na činjenicu da se danas obilježava 25. godišnjica sklapanja Daytonsko-pariškog sporazuma koji je označio, kazao je, početak mira nakon perioda sukoba u Bosni i Hercegovini.

Predmet rasprava

Neidhardt je upozorio kako najmalobrojniji konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini, Hrvati, niz godina ulažu prigovore na svoj status, prije svega vezano iz izborni zakon.

Na konferenciji je putem video veze sudjelovao hrvatski premijer Andrej Plenković koji zbog koronavirusa boravi u izolaciji u svom domu. Plenković je naveo kako je Daytonsko-pariški mirovni sporazum od njegovog potpisivanja prije 25 godina centralni predmet rasprava, iako je bio temelj zaustavljanja rata i početka mirnog razdoblja.

''Daytonsko-pariški mirovni sporazum više je nego mirovni sporazum, on je kompleksan pravni dokument'', kazao je Plenković.

Dodao je kako je ova konferencija došla u trenutku kada se Bosna i Hercegovina nalazi na prekretnici između stagnacije i puta prema svojoj europskoj budućnosti.

''Hrvatska je aktivno sudjelovala u mirovnim pregovorima u Daytonu i jedna je od potpisnica ovog sporazuma, zbog toga smo obavezni nadzirati i osiguravati njegovu provedbu, što ostaje visoko na listi političkih prioriteta Hrvatske'', kazao je Plenković.

Istaknuo je kako su Slovenija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina bile žrtve velikosrpskog Miloševićevog režima, ali i kako je Hrvatska među prvima priznala državnost Bosne i Hercegovine te punu ravnopravnost njezinih triju naroda i ostalih građana, ali i tijekom rata pružila utočište brojnim izbjeglicama iz ove susjedne zemlje.

Plenković je naznačio kako je vojno-redarstvenom operacijom Oluja u kolovozu 1995. oslobođen velik dio hrvatskog teritorija, ali i bihaćka regija u kojoj je tada pod okupacijom i nadzorom mirovnih snaga UN-a bilo oko 300.000 Bošnjaka.

''Za Hrvatsku kao prijateljsku i susjednu zemlju, ekonomska, politička i institucionalna stabilnost BiH od strateškog je značaja, naša podrška suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti je neupitna, a Hrvatska pruža i veliku podršku BiH na njezinom euroatlantskom putu'', rekao je Plenković.

Dodao je kako Hrvatska pruža podršku europskom, odnosno euroatlantskom putu i svim ostalim državama jugoistoka Europe.

''S obzirom na sve ratne traume koje je ova zemlje doživjela, Europska unija trebala bi učiniti sve da pomogne BiH da postigne svoje ciljeve na putu prema EU članstvu'', istaknuo je Plenković.

Nadopunjavanje

Ukazao je na važnost ravnopravnosti svih triju naroda i svih građana u Bosni i Hercegovini, kao i njihovu pravilnu zastupljenost u političkim i drugim institucijama te dodao kako se danas postavlja lažna dilema treba li Bosna i Hercegovina biti ustrojena po daytonskom principu ili prema građanskom modelu ravnopravnosti.

''Jednakost svih naroda i svih građana u Bosni i Hercegovini ne bi se trebali isključivati nego nadopunjavati. Inzistiranje na konstitutivnosti naroda u BiH nije nazadnjački nacionalizam, nego čvrsti konstitucionalizam. Neki smatraju kako je Daytonski sporazum davno zastario i kako ga trebalo revalorizirati, a ova tvrdnja trebala ostati otvorena za raspravu. Ova rasprava trebala bi biti razriješena unutar BiH, njezinih naroda, građana i institucija, čemu su Hrvatska i međunarodna zajednice spremne pomoći”, poručio je Plenković.

Dodao je kako bi izmjena izbornog zakona bila doprinos stabilnosti ove zemlje te eliminacija neravnopravnosti i diskriminacije. Upozorio je kako je hrvatski predstavnik u najvišem tijelu, Predsjedništvu Bosne i Hercegovine do sada tri puta izabran izbornim inženjeringom, prvi put 2006. godine, što, ocijenio je, ne doprinosi stabilnosti, a pritom je izrazio zadovoljstvo da će se nakon 12 godina održati lokalni izbori u Mostaru.

Plenković je na kraju ocijenio kako će današnja rasprava pomoći jačanju Bosne i Hercegovine na svim područjima te omogućiti bolji život svim njezinim građanima.

Predsjednik Europske komisije (EK) Josep Borrell upozorio je kako se potrebno odmaknuti od nasljeđa prošlog rata te kako je potrebno ''odbaciti uskogrudne nacionalne interese te etničku ili vjersku pripadnost koristiti za podjelu umjesto za suradnju''.

''Moramo se prestati boriti identitetima, moramo se početi boriti za ljudska prava i temeljne slobode kao zaglavne kamene Europske unije'', kazao je Borrell.

Pozdravio je odluku naroda i država jugoistoka Europa za put u europsku perspektivu te poručio kako će EU nastojati pružati podršku financijski, ali i savjetima koji mogu pomoći u potrebnim reformama.

Nadilaženje sukoba i stvaranje zajedništva te pogled u budućnost ključne su ideje na kojima je izgrađena Europska unija, kazao je Borrell.

Dodao je kako je EU pomogla Španjolskoj da nakon građanskog rata i 40 godina diktature nadiđe sukobe i unutarnje podjele te poručio kako i Bosna i Hercegovina može napredovati po tom uzoru.

Tijekom konferencije održat će se više panela na kojima će sudjelovati brojnih hrvatski, bosanskohercegovački i američki političari iz vremena potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Mate Granić, tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova, prisjetio se svih neuspješnih planova za pronalazak rješenja za sukob u BiH koje su predlagali mirovni posrednici lord Owen, portugalski diplomat José Cutileiro i norveški pregovarač Thorvald Stoltenberg.

Sukob u BiH okončan je Daytonskim sporazumom koji je službeno potpisan u Parizu, 14. prosinca 1995.

Granić, bivši šef hrvatske diplomacije, a danas premijerov posebni savjetnik za vanjsku politiku, prisjetio se kako je "prekretnica" u pokušaju pronalaska rješenja bila kada je hrvatski veleposlanik u Ženevi Miomir Žužul organizirao sastanak s posebnim američkim izaslanikom za BiH Charlesom Redmanom.

"Radna večera trajala je pet sati o tome kako zaustaviti rat Hrvata i Bošnjaka, kako uspostaviti Federaciju BiH", rekao je Granić.

Sjedinjene Države u siječnju 1994. uključile su se u mirovni proces, a u ožujku iste godine potpisan je Washingtonski sporazum koji je bio temelj za kraj sukoba Hrvata i Bošnjaka.

Granić se prisjetio i susreta s papom Ivanom Pavlom II. u veljači. "To je bio jedan od najvažnijih sastanaka u mom životu", rekao je Granić. Papa je dao snažnu podršku američkoj mirovnoj inicijativi i to je imalo "veliki utjecaj" na tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, dodao je bivši šef diplomacije.

Kao važan događaj nakon tragedije u Srebrenici, Granić je istaknuo Splitsku deklaraciju koja je omogućila da hrvatske snage pomognu bošnjačkoj strani u sukobima protiv "agresije Slobodana Miloševića".

Haris Silajdžić, tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH, prisjećajući se potpisivanja Daytonskog sporazuma, rekao je da je "ovaj model i organizacija države i zajednice nametnut brutalnom vojnom silom i genocidom".

Bivši ministar vanjskih poslova, a 1995. hrvatski veleposlanik u Ženevi Miomir Žužul, koji se i 25 godina poslije javio iz Daytona, rekao je da je "Dayton bio uspjeh jer je uspio zaustaviti krvavi rat".

Posrednik u pregovorima bio je Richard Holbrooke koji je u ljeto 1994. zamijenio Charlesa Redmana. Veleposlanik Christopher Hill, njegov zamjenik, opisao ga je kao "tešku osobu", ali istaknuo da je baš zbog toga bio "pogodan" za posrednika u pregovorima. Holbrooke, arhitekt Daytonskog sporazuma, preminuo je prije 10 godina.

25 godina kasnije

Silajdžić je u svom izlaganju izrazio ambiciju za "punim članstvom BiH u NATO-u". "Što je prije moguće", istaknuo je Silajdžić.

Komentirao je to nakon posjeta šefa ruske diplomacije Sergeja Lavrova BiH koji je u ponedjeljak doveo u pitanje moguće članstvo BiH u toj organizaciji.

Silajdžić je također upozorio da nije implementiran dio Daytonskog sporazuma koji se odnosi na povratak prognanih i raseljenih.

Zaključno je istaknuo da je "došlo vrijeme, radi budućih generacija, da se osigura građanska demokracija i prosperitet u BiH".

Granić je ponovio da se BiH treba kretati europskim putem i istaknuo važnost izmjene izbornog zakona u zemlji.

General Wesley Clark, američki vojni predstavnik na pregovorima i bivši vojni zapovjednik NATO-a, poručio je da se "nada" većoj prisutnosti nove američke administracije u BiH. 

Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden u ponedjeljak je napisao da je "nakon 25 godina vrijeme za funkcionalnu i stabilnu BiH". 

"Na današnji dan slavimo napore mirotvoraca, iako žalimo zbog gubitka stotina tisuća života i raseljavanja još milijun ljudi", napisao je Biden dodajući kako je ipak važno to što je Daytonom potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost BiH.

Kopirati
Drag cursor here to close