Hrvatska oporba o Deklaraciji: Od toga da nije dovoljno konkretna do toga da se miješa u unutarnju politiku BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Saborska oporba ocijenila je da Deklaracija o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i europskom putu koju je predložio saborski Odbor za Hrvate izvan Hrvatske ne nudi rješenja, da se njome miješa u unutarnju politiku BiH, te da nije dovoljno konkretna.
Božo Petrov (Most) žali što Deklaracija nije donesena ranije, ali i što tekst Deklaracije nije konkretniji. Najavio je amandmane o kojim će ovisiti hoće li je Klub Mosta podržati.
Istaknuo je da je krajnje vrijeme da Hrvatska preuzme odgovornost za ono što nas obvezuje Ustav.
"Ako mi nećemo stati u zaštitu temeljnih građanskih, ljudskih i političkih prava i sloboda Hrvata u BiH, od koga očekujemo da to učini?”, upitao je Petrov koji je predloženu Deklaraciju nazvao "toplom notom podrške" i "načelnom podrškom".
"Načelnu podršku ne možete niti opipati niti okusiti. Od načelnog se ne živi, ovo je samo jedna topla nota podrške. Nemojte težiti tome da Deklaraciju svi prihvate, nego da ona bude okvir koji će stvarno konkretno pomoći Hrvatima u BiH", kazao je Petrov i dodao ako politike prema Hrvatima u BiH budu načelne onda se neće razlikovati od politika Stjepana Mesića, i drugih prema BiH.
Most je uložio amandmane koji se odnose na međunarodno djelovanje za zaštitu Hrvata u BiH, na dopisno i elektroničko glasovanje, na pravnu pomoć pripadnicima HVO-a, te na Hrvate, studente iz BiH i njihova prava.
Kritičan prema Deklaraciji bio je i Zlatko Hasanbegović (Neovisni za Hrvatsku) koji smatra da je minimum minimuma za rješavanje drugorazrednog položaja hrvatskog naroda u BiH korjenita reforma izbornog zakonodavstva i otklanjanje svih ograničenja koja krše načelo jednakopravnosti i legitimnog hrvatskog političkog predstavljanja.
Željka Komšića nazvao je pak "titoističkim mahalskim, uličnim demagogom, prodavačem magle, te uzurpatorom i rušiteljem BiH".
Vesna Pusić (Klub GLAS-a i HSU-a) tvrdi da tekst Deklaracije ne govori o položaju Hrvata u BiH, te da ništa ne govori o Hrvatima u Republici Srpskoj, Bosanskoj Posavini, Srednjoj Bosni, čak ni u Hercegovini,već da govori samo o HDZ-u BiH i posredno o HDZ-u u Hrvatskoj.
"Ovo je Deklaracija o stavu HDZ-a prema BiH i kao takva, zahtijevajući promjene Ustava, izbornog zakona, promjene regulative i zadužujući hrvatske dužnosnike da na tome rade i provode, direktno je miješanje u unutrašnje stvari BiH", kazala je Pusić naglasivši kako je prva zadaća Sabora interes građana Republike Hrvatske .
"Milorad Dodik diktira naše reakcije na situaciju u BiH", ustvrdila je Pusić dodavši kako je Deklaracija protiv interesa i ugleda RH . "Tko će Hrvatsku nakon ovoga još uzimati ozbiljno kad govori o susjedima?, upitala je.
Davor Bernardić (Klub SDP-a) kazao je je kako je hrvatski član Predsjedništva izabran po odredbama istog zakona po kojim je ranije biran Dragan Čović te da se ne sjeća da je tada netko protestirao.
"Zabrinjava što se briga za Hrvate u BiH svodi na brigu za interese jedne stranke, HDZ-a. Hrvati u BiH i HDZ nisu isto, HDZ BiH nije jedina politička opcija koja artikulira glas Hrvata u BiH", naglasio je Bernardić prozvavši vladajuće da se skrivaju iza navode brige a da im je zapravo jedini cilj glasovi Hrvata u BiH . "Zaštita Hrvata i njihovih interesa da, ali ne na ovakav način, po principu zavadi pa vladaj", rekao je Bernardić.
Joško Klisović (SDP) najavio je amandmane o kojima će ovisiti glasovanje SDP-a. Drži da predložena deklaracija nije način na koji će se popraviti položaj Hrvata u BiH, te da neće privući pažnju međunarodne zajednice na problem ravnopravnosti Hrvata u BiH.
"Politika prema BiH ne može biti vođenje stranačke politike, to mora biti državna politika", istaknuo je Klisović dodavši kako bez jasno definiranih ciljeva vanjske politike prema BiH i dalje ćemo biti "kao hrčak u kavezu i okretati isti kotač u prazno".
Sjepan Čuraj (HNS) smatra da Deklaracija može biti početak rješavanju problema Hrvata u BiH, ali ne može biti i kraj.
Davor Vlaović (HSS) suglasan je da treba pomoći Hrvatima u BiH, ali i kaže ne samo prigodničarski već konkretnim mjerama.
Miro Bulj (Most) kazao je kako je na papiru sve lijepo napisano, ali tvrdi da je realnost drugačija.
Hrvoje Zekanović (Hrast) kaže rješenje problema Hrvata u BiH je treći entitet. “Treći entitet, zašto se bojite izgovoriti treći entitet? Zašto nudite neka rješenja koja zapravo i nisu rješenja? Zašto donosimo deklaracije ako stvarno ne želimo pomoći hrvatskom narodu?", upitao je.
Željko Raguž (HDZ) pozvao je da se konačno prestanu okretati glave od BiH i naglasio kako treba na svim međunarodnim razinama otvarati pitanja BiH, te kroz politiku podupirati institucije koje će pomoći održavanju političkog subjektiviteta i identiteta hrvatskog naroda u BiH.
