Izborna pravila

Dodik s Mostarcima: Inzistirati na popisu iz 1991. godine

''Postavlja se pitanje imaju li Srbi pravo da vjeruju na danu riječ ili da zatraže određena pozicioniranja", izjavio je Dodik…
Vijesti / Politika | 02. 07. 2020. u 13:23 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik razgovarao je danas u Istočnom Sarajevu s predstavnicima strukovnih i političkih organizacija Srba iz Mostara o izmjenama i dopunama Izbornog zakona koje se odnose na izbore u Mostaru, te o formiranju jedinstvene srpske liste za izbore u ovom gradu.

Vidljivost Srba

Dodik je istaknuo kako postoji određeno nezadovoljstvo zbog činjenice da je na ovaj način sve završeno, mimo službenog prisustva predstavnika Srba u političkom dogovoru o izmjenama Statuta Grada Mostara i Izbornog zakona BiH u dijelu za Mostar.

"Postoji bojazan za određena rješenja, pogotovo ona koja su u kondicionalu i koja trebaju biti donesena i postavlja se pitanje imaju li Srbi pravo da vjeruju na danu riječ ili da zatraže određena pozicioniranja", izjavio je Dodik novinarima u Istočnom Sarajevu.

Najavio je kako će se razgovarati s političkim partnerima o tome kako na bolji način pozicionirati vidljivost Srba i osigurati da budu ravnopravno zastupljeni, kao i ostala dva konstitutivna naroda.

"Naš zahtjev će biti da se uvaži popis iz 1991. godine, jer je to nešto što su uporno nama u Republici Srpskoj tražili", poručio je Dodik.

Osnovni zahtjev

Istaknuo je kako će osnovni zahtjev biti da se provede odluka Ustavnog suda BiH u vezi sa konstitutivnosti Srba u kantonu i da do izbora to pitanje bude regulirano.

"Tražit ćemo da se osigura ravnopravno učešće u odlučivanju i predstavnika srpskog naroda vezano za raspolaganje sredstvima i svim izvršnim ovlaštenjima koji imaju gradonačelnik i predstavnik Vijeća, da se i za predstavnika srpskog naroda nađe adekvatan pristup kako bi mogli, kao konstitutivni narod, na pravi način da odlučuje", rekao je Dodik, prenijela je Srna.

Ono što je veoma važno, dodao je, jeste da kroz raspodjelu programskih investicijskih sredstava proračuna Grada Mostara bude zajamčeno usmjeravanje i na područje gdje žive i Srbi, a ne kao do sada da to bude stvar nekog humanitarnog ili minimalnog učešća gradskog proračuna u svemu tome.

Jedinstvena srpska lista za Mostar

"Razgovarali smo i o tome da se izbori svakako trebaju održati u vremenu kada to zakon propisuju, to znači 150 dana nakon raspisivanja izbora", naveo je.

Na sastanku je bilo riječi i o pripremi i učešću na samim izborima.

"Drago mi je što svi ovdje zastupaju i političke stranke koje su prisutne i gradskim odborima SNSD-a i SDS-a i predstavnici Srpske pravoslavne crkve, Koordinacija Srba Mostar i predstavnici udruženja Srba u različitim organizacijama smatraju da je ključno pitanje da se napravi jedinstvena srpska lista i da se animiraju Srbi da glasuju", rekao je Dodik.

Bajavio je kako će to biti tema sastanka u Banja Luci gdje je predsjednik Srpske Željka Cvijanović sazvala predstavnike političkih partija koje participiraju na prostoru grada Mostara da se pokuša postići dogovor o tome.

"Drago mi je što smo danas razgovarali i da mogu da prenesem njihovo jedinstveno uvjerenje da je neophodno i da je to preduvjet za bilo kakvo adekvatno zastupanje Srba u eventualno novoizabranom Gradskom vijeću Mostara", naglasio je Dodik.

Izbori nakon 12 godina

Predsjednici HDZ-a BiH Dragan Čović i SDA Bakir Izetbegović potpisali su 17. ličnja u Mostaru sporazum o izmjenama Statuta Grada Mostara i Izbornog zakona BiH u dijelu za Mostar čime je omogućeno da se deblokira izborni proces i da se u gradu na Neretvi nakon 12 godina održe izbori.

Novi izborni model donosi i nova pravila po kojima će Mostarci birati Gradsko vijeće. Prema tom modelu, iz šest izbornih područja biraju se 22 vijećnika, na način da se iz većinski hrvatskih bira njih 13, a iz većinski bošnjačkih, devet. Preostalih 13 gradskih vijećnika bira se s gradske liste.

Što se tiče nacionalne zastupljenosti u Gradskom vijeću Mostara, taj dio pregovarači nisu dirali i ostaje da se u Vijeće bira najviše po 15 predstavnika jednog konstitutivnog naroda, a najmanje četiri, te jedan iz reda ostalih, podsjetila je Srna.

Kopirati
Drag cursor here to close