Dodik pisao: Zašto je Srpska država, a BiH nije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istaknuo je kako je Republika Srpska država koja postoji od 9. siječnja 1992. godine, te da sa svojom državnošću, koja se u skladu s međunarodnim pravom sastoji od teritorije, efektivne vlasti i naroda, sudjelovala u mirovnim pregovorima tijekom građanskog rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Ništa između republike i daytonske BiH

U autorskom tekstu, objavljenom u "Glasu Srpske", Dodik je dodao da je Republika Srpska svoju državnu samostalnost unijela u završne mirovne pregovore u Daytonu od 1. do 21. studenog 1995. godine.

Podsjetio je kako je američki diplomat zadužen za mirovne pregovore između zaraćenih strana na prostoru predratne BiH Richard Holbrooke u svojoj knjizi "Završiti rat" naveo da je uvjeravao Aliju Izetbegovića prije pregovora da prihvati ime Republika Srpska.

Dodik je napomenuo i da je član Predsjedništva "Republike BiH" Miro Lazović naveo da je Holbrooke rekao kako je postojanje entiteta Republika Srpska završena stvar, da postoje dva entiteta i da se može praviti koncept Ustava BiH samo izvlačeći iz dva entiteta onaj sadržaj koji će omogućiti da se sačuva država da koliko-toliko bude funkcionalna i stabilna.

"A entiteti su prenijeli na razinu BiH samo ograničeni dio svojih nadležnosti. Lažno i bezobrazno bošnjačke političke strukture u Sarajevu pokušavaju predstaviti da je 'država BiH' nešto prenijela, odnosno dala entitetima", piše Dodik.

Napomenuo je kako Ustav BiH određuje da će od Daytona službeno ime biti "Bosna i Hercegovina", te da bi nešto bilo država u njenom ustavnom nazivu mora biti određenje državnog uređenja, poput savezna republika (Njemačka), republika (Srbija), (Ruska) federacija...

Predsjednik Republike Srpske je naveo da ne postoji nikakav unutarnji pravni kontinuitet između "Republike BiH" i daytonske BiH.

BiH ima samo tri organa

"Daytonskoj 'Bosni i Hercegovini' Ustav BiH ne dodjeljuje nikakvu teritoriju, jer teritorija pripada entitetima - Republici Srpskoj 49 posto i FBiH 51 posto. 'Bosna i Hercegovina' nije izborna jedinica za bilo što, jer su izborne jedinice izvorno pravo entiteta. 'Bosna i Hercegovina' nije subjekt promjena aneksa Daytonskog sporazuma, već to pravo pripada isključivo entitetima", istaknuo je Dodik.

Naglasio je kako su entiteti države u većem kapacitetu nego "Bosna i Hercegovina", što potvrđuje i stav Venecijanske komisije Vijeća Europe, koji određuje da se na buduće sporazume entiteta o promjeni Ustava BiH i drugih aneksa Daytonskog sporazuma primjenjuje Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora.

Dodik je u tekstu naveo da Republika Srpska ima pravo na uspostavljanje specijalnih veza sa susjednim državama, te da Srpska Vijeću sigurnosti UN redovno dostavlja izvještaje o stanju i odnosima u "Bosni i Hercegovini", kojih je do sada bilo 18.

Predsjednik Srpske je istaknuo da "Bosna i Hercegovina" ima samo tri organa koje prema Ustavu BiH u svom nazivu imaju odrednicu BiH: Predsjedništvo, Ustavni sud, Centralna banka.

"U svom nazivu Parlamentarna skupština i Vijeće ministara, kao ni njegova dva ministarstva – vanjskih poslova i vanjske trgovine, po Ustavu BiH nemaju odrednicu 'BiH'. Po Daytonskom sporazumu i nepromijenjenom i važećem Ustavu BiH, Republika Srpska ima predsjednika, Narodnu skupštinu, Vladu, Ustavni sud, Vrhovni sud i druge sudove, Tužiteljstvo, vojsku, policiju, carinu, sve poreze kao svoje izvorne prihode, obavještajnu i sigurnostnui službu i sve druge državne funkcije koje nije prenijela na 'Bosnu i Hercegovinu'", naveo je Dodik.

Naklapanja

Poručio je kako Republika Srpska kao državotvorni entitet zajedno s FBiH tvori "Bosnu i Hercegovinu", te da bi ona mogla biti zajednica država - Republike Srpske i FBiH, a da su sve drugo prazna naklapanja.

Prema njegovim riječima, činjenica je da je u daytonske pregovore ušla Savezna Republika Jugoslavija, koju je sporazumom od 29. kolovoza 1995. godine Republika Srpska ovlastila da u njezino ime potpiše dijelove mirovnog plana koji se odnose na Srpsku.

"Pregovorima u Daytonu prethodilo je potpisivanje 'Dogovorenih osnovnih principa' u Ženevi 8. rujna 1995. godine, a potom 'Nastavak dogovorenih osnovnih principa', potpisan u New Yorku 26. rujna. Potpisnici su bili Republika Srpska i 'Republika BiH'", naveo je Dodik.

Istaknuo je kako prema važećem i nepromijenjenom Ustavu BiH, entitetima pripadaju sve državne nadležnosti koje Ustavom nisu izričito dodijeljene "BiH".

"Za svaku novu nadležnost koju ne predviđa daytonski Ustav BiH, trebalo je da entiteti u skladu s Bečkom konvencijom zaključe sporazum o promjeni i dopuni Ustava BiH i potom u skladu s ustavnom procedurom usvoje amandmane u Parlamentarnoj skupštini", naglasio je Dodik.

Dodao je kako bi stvaranjem ustavnog osnova bilo moguće donijeti zakone o obrani, pravosuđu, PDV-u, kao i ustanoviti nove institucije na razini BiH.

"Pošto to nije urađeno, prema Daytonskom sporazumu ustavne nadležnosti Republike Srpske su i dalje: obrana s vojskom Republike Srpske, pravosuđe, carina, granična služba, policija, financije, porezi i sve druge nadležnosti koje inače pripadaju suverenim državama", poručio je Dodik.

Dodao da su Ustavom BiH entiteti prenijeli u nadležnost Predsjedništvu BiH vanjsku politiku, vanjskotrgovinsku politiku, carinsku politiku, monetarnu politiku, financiranje ustanova i međunarodnih obveza BiH.

Što pripada BiH?

"Međutim, sve odluke Predsjedništva BiH po navedenim nadležnostima podliježu krajnjoj potvrdi u entitetima. Po Ustavu BiH te odluke Predsjedništva BiH nisu definitivne ako im se usprotivi član Predsjedništva koji je preglasan od druga dva člana Predsjedništva BiH", istakao je Dodik.

To znači, navodi predsjednik Srpske, da preglasani član Predsjedništva BiH može proglasiti takvu odluku destruktivnom po životni interes entiteta u kome je izabran i u slučaju da je to srpski član Predsjedništva BiH uputiti je Narodnoj skupštini Republike Srpske.

"Posljednja riječ pripada Republici Srpskoj i njezina državnost, kao i državnost FBiH, jači su i važniji od 'Bosne i Hercegovine'", naveo je Dodik.

Dodik je naglasio da "Bosni i Hercegovini" kao nadležnosti pripadaju i politika i propisi za useljavanje, izbjeglice i azil, provođenje krivičnih zakona na međunarodnom planu i između entiteta, uključujući tu odnose sa Interpolom.

"Primjetno je da se ne daje nadležnost 'Bosni i Hercegovini' da donosi propise, osim u tri slučaja. To pokazuje zašto Parlamentarna skupština nema odrednicu 'BiH', pa se i ne može smatrati državnim parlamentom, kao što se ni Savjet ministara kao pomoćno tijelo Predsjedništva BiH ne može smatrati vladom", objasnio je Dodik.

Predsjednik Srpske je svim građanima Republike Srpske i FBiH čestitao praznik - Dan uspostavljanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, Dan Daytona - 21. studeni, prenijela je Srna.