HNS

Čović: Nećemo dozvoliti diskriminaciju hrvatskog naroda

OHR će, po njegovim riječima, evidentno doživjeti tranziciju, iako se još uvijek koristi kao zagovor politike ili, kako je kazao, kao alibi za politiku kod najbrojnijeg naroda.
Vijesti / Politika | 04. 06. 2021. u 16:53 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Potpuno se zalažem za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu u kojoj će tri konstitutivna naroda biti do kraja jednakopravna i u kojoj će hrvatski narod predstavljati legitimni predstavnici Hrvata, a sve ostalo su stvari za pregovore, poručio je po završetku zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH u Mostaru predsjednik te organizacije Dragan Čović.

Bošnjačka politika i treći entitet

''Mogli ste danas čuti da ima jako puno naših predstavnika koji danas inzistiraju na trećem entitetu. Davno sam rekao da će neodgovorna politika bošnjačkog naroda i njihovih političkih predstavnika dovesti do nečega takvoga. Na nama, ili na meni, je danas da imamo odgovornu politiku, ne prema nekoj stranci ili pojedincima, nego prema Hrvatima u BiH, a takav posao ja i radim'' - ustvrdio je Čović.

Govoreći o stranačkim razgovorima o izmjenama Izbornog zakona BiH, kazao je kako je jedino bitno da se pronađe rješenje koje će osigurati legitimno predstavljanje tri naroda u Predsjedništvu BiH i u Domu naroda Federacije BiH.

''Pregovarački proces ide, vjerujem da ćemo vrlo brzo sjesti sa svjedocima ovih sporazuma, koje sam ja potpisao uime HDZ-a, ali je svaki prošao institucije Hrvatskog narodnog sabora i jednoglasnom potporom smo išli s tim prijedlozima, kao što i jednoglasnom potporom uime Predsjedništva HNS-a idemo u ovaj pregovarački proces oko Izbornog zakona'' - kazao je Čović.

Komentirajući izlazak Hrvatske republikanske stranke (HRS) i čapljinske neovisne stranke "Čapljina u srcu" iz Hrvatskog narodnog sabora, Čović je kazao kako nema neki poseban komentar na to osim da će i dalje inzistirati na jedinstvu unutar hrvatskog korpusa u BiH.

Video: Čović: Nećemo dozvoliti diskriminaciju hrvatskog naroda u BiH

''Nemam komentara i ne bih se time opterećivao, iako mi je jako žao da postoje ljudi koji misle da mogu nametati drugome stavove. Moramo tražiti zajednička rješenja i kad se oko nekih stvari slažemo i ne slažemo, sve mi možemo kritizirati, ali osnova svega je tko će uraditi promjenu u BiH, tko će uraditi promjenu za hrvatski narod u BiH, tko će osigurati jednakopravnost hrvatskog naroda u ovoj državi. Mi hoćemo jasno, glasno i transparentno našim prijateljima i svima unutar hrvatskog naroda, i onima koji se s nama ne slažu, kao i predstavnicima partnerskih stranaka u bošnjačkom i srpskom narodu, a osobito međunarodnim institucijama, kazati da smo mi ovdje, da je ovo naša zemlja, da smo svoj na svome i da nećemo dozvoliti nikakvu diskriminaciju prema hrvatskom narodu'' - poručio je Čović.

On je kazao i kako rad HNS-a zadnja dva desetljeća prate kontinuirani izazovi i iskušenja pred kojima stoji hrvatski narod, te kako je jedino intenzitet promjenjiv.

Izazovi su najčešće produkt nefunkcionalnosti uspostavljenih odnosa u BiH društvu i različitog poimanja budućnosti ovog društva kao multinacionalnog i uključivog, kazao je Čović na početku svog obraćanja.

OHR je alibi za politiku kod najbrojnijeg naroda

"Pričamo o euroatlantskim perspektivama, svjesni da smo još uvijek izloženi kao društvo, ranjivi i nefunkcionalni. Nalazimo se pred kandidatskim statusom na EU putu, a poluprotektorat prepoznat u djelovanju međunarodne zajednice nije više održiv i ne korespondira s našom euroatlantskom skoroj budućnosti", kazao je predsjednik HNS-a.

OHR će, po njegovim riječima, evidentno doživjeti tranziciju, iako se još uvijek koristi kao zagovor politike ili, kako je kazao, kao alibi za politiku kod najbrojnijeg naroda.

Čović je dodao kako će posljednja rotacija visokog predstavnika dati jasan odgovor na brzinu osamostaljenja BiH i budućnost i perspektivu integracijskih procesa.

"Danas se razmišlja, a mi smo dali i našu potporu, mogućnosti promjene Ustava tzv. ograničenog karaktera, kako bi se omogućilo provesti nužne izmjene Izbornog zakona, što jeste imperativ. S željom da se provedu sve odluke Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava koje se odnose na izborno zakonodavstvo, a uvjet su za naš kandidatski status", naglasio je.

Osnova izmjena Izbornog zakona, smatra Čović, bazirana je na sporazumu potpisanom 17. lipnja 2020. godine u Mostaru, između predstavnika HDZ BiH i SDA uz mentorstvo OHR, OSCE, EU, SAD i GB.

Drugi sporazum

Kako je jedan od dva sporazuma, onaj za Grad Mostar realiziran, ostaje kao obveza provesti sporazum koji se odnosi na izmjene Izbornog zakona, naveo je.

"Drugi sporazum nas obvezuje da tražimo rješenja legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u Domu naroda FBiH i Predsjedništvu BiH uz provođenje svih presuda Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, a u cilju otklanjanja svih diskriminacija. Kako su ova dva sporazuma međusobno uvjetovana, obveza je izmjene Izbornog zakona usuglasiti između partnera potpisnika do 17. lipnja 2021. godine, odnosno do kraja lipnja 2021. godine", istaknuo je Čović.

Čović je naglasio kako je primarni cilj hrvatskih pregovarača uklanjanje svih vidova postojećih diskriminacija uz preduvjet osiguravanja legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim razinama tijela vlasti.

Treba eliminirati mogućnost da jedan narod drugom bira predstavnike gdje Ustav BiH prepoznaje konstitutivne narode (ovaj stav su u Bruxellesu suglasili predstavnici svih političkih stranaka u BiH), napomenuo je.

"Naglašavam, kako je ovaj pristup, po našem mišljenju, minimum nužnih aktivnost kako bi se očuvala funkcionalnost BiH kroz integracijske procese i 2022. godine organizirali Opći izbori", kazao je Čović u svome obraćanju.

Pritom je izrazio uvjerenje kako su svojim konstruktivnim pristupom dali puni doprinos traženju ključnih rješenja u izmjeni Izbornog zakona BiH.

"Proaktivnim i odgovornim pristupom očuvali smo suverene, europske i na kraju civilizacijske vrijednosti na što možemo biti ponosni. Vrlo transparentno i bez kalkulacija smo naglasili što je imperativ za hrvatski narod, detalje oko kojih se ne može pregovarati, definirali smo 'crvene crte' ispod kojih se ne može ići u pregovaračkom procesu", kazao je predsjednik HNS-a.

SIP i političko Sarajevo

Posebno je naglasio utjecaj Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) na izborni proces, "kako smo utvrdili na Lokalnim izborima 2020. godine".

"Taj pristup smo jasno i javno iskomunicirali kao neprihvatljiv. Naglašavam, nelegalan izbor predstavnika SIP-a izvan kriterija i procedura, čime je nepovjerenje prema ovoj ključnoj instituciji za izborni proces eskaliralo u zahtjevima za smjene i podnošenje ostavki. Sudski proces zbog kršenja naznačenih kriterija i procedura i dalje se drži u 'ladicama' Suda BiH", kazao je Čović.

Naglasio je kako cjelokupnost aktivnosti institucija HNS-a u protekle izvještajne dvije godine jasno ukazuju na prihvaćanje i zaživljavanje HNS-a kao krovne političke institucije hrvatskog naroda.

S jednakim doživljajem i pažnjom ta uloga je prepoznata i podržana od strane hrvatskog naroda u BiH i svih institucija našeg naroda, ocijenio je Čović.

"Jednako tako se HNS prihvaća u BiH kod predstavnika drugih naroda i međunarodnih institucija u i izvan BiH. Zajedničko djelovanje i potpora institucijama hrvatskog naroda u BiH i inozemstvu, od duhovnih do svjetovnih, kulturnih, odgojnih, obrazovnih, sportskih i gospodarskih osigurala je HNS-u supstitut osnaženja djelovanja istih, i povezanost s nositeljima vlasti u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj", kazao je Čović.

Upozorio je kako je pritisak "političkog Sarajeva" kontinuiran i ne vrši se samo kroz medije i politički suport u BiH.

"Ogroman materijalni potencijal ulažu naši sugrađani i kroz djelovanje svoje dijaspore širom svijeta, ali i u našem susjedstvu. Ne treba zanemariti lobiste koje motiviraju-plaćaju u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji. Kroz nevladin sektor angažiraju su i mnogi ex-dužnosnici Republike Hrvatske, Republike Slovenije i međunarodne diplomate koji redovito komentiraju prilike u BiH i iznose 'expertna' mišljenja o BiH i osobama u političkom životu BiH. Za očekivati je još pojačaniji pritisak iz svih centara moći, ovih mjeseci kako bi se usporila aktivnost oko izmjena Izbornog zakona kakvu mi zagovaramo i vršio pritisak na hrvatske dužnosnike", ustvrdio je Čović.

Naglasio je snažnu suradnju HNS-a i vezanost za Vladu Republike Hrvatske, koja im je, kako je kazao, omogućila da rade na uspostavljanju i zaštiti ključnih institucija hrvatskog naroda u BiH, izrazivši uvjerenje da Ustav RH i briga za Hrvate izvan RH omogućuju još raznovrsniju i sadržajniju suradnju.

"Današnji trenutak prepoznajemo kao izazov za još jedno snažnije udruživanje našeg napora u izgradnji nužne razine zajedništva oko svih nacionalnih pitanja. Naša buduća odgovornost za očuvanje i izgradnju institucija hrvatskog naroda leži u jasnoći prepoznaja istih od strane svih nositelja političke, ali i izvršne i zakonodavne, vlasti na svim razinama u BiH, koje upražnjavaju predstavnici hrvatskog naroda. Razina odgovornosti koju ćemo izgraditi izravno će osigurati transparentno i učinkovito funkcioniranje svih naših institucija od nacionalnog interesa", poručio je Čović.

Jednako tako, po riječima Čovića, "nužno je uspostaviti prihvatljiv način komunikacije s predstavnicima bošnjačkog i srpskog naroda i izgraditi osmišljeno djelovanje osobito u naredne dvije godine do Općih izbora. Jasno iskazana želja (strategija) naša dva prijateljska konstitutivna naroda da ostvare svoje političke projekte koji prividno izgledaju suprotstavljeni je samo u gruboj političkoj analizi nepomirljivo".

Izborni zakon kao imperativ

Pozvao je sve partnere da kao imperativ izmjene Izborni zakon BiH i osiguraju kroz legitimno predstavljanje jednakopravnost tri konstitutivna naroda.

"Koncept građanskog u BiH je potpuno zaživio na lokalnim razinama vlasti, kroz županije i zastupničke domove entiteta i BiH. Elemente etničkog i zaštitu jednakopravnosti konstitutivnih naroda očuvati ćemo kroz Dom naroda i Predsjedništvo BiH. Čini mi se da je potpuna odgovornost za očuvanje ovih prioriteta u rukama najbrojnijeg bošnjačkog naroda. Želimo prijateljima Bošnjacima kroz bilateralne razgovore ovaj element funkcionalnosti BiH na EU putu posebno naglasiti", kazao je Čović.

Po Čovićevim riječima, današnje zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora treba polučiti ključnu natkrovljujuću ulogu u odnosu hrvatskog naroda u BiH prema svim zainteresiranim stranama partnerima.

"Vjerodostojnost u izričaju u vođenju naših politika treba se očitovati u našem svakodnevnom djelovanju", ustvrdio je predsjednik HNS-a.

Tijekom zasjedanja usvojena je Rezolucija o položaju hrvatskog naroda u BiH, u kojoj je naglašena opredijeljenost za euroatlantske integracije BiH, za Bosni i Hercegovinu, kao modernu europsku državu svih njezinih građana, ali i za jednakopravnost hrvatskog s druga dva naroda.

"Vjerujem kako će tekst Rezolucije dovoljno jasno i sažeto usmjeriti naš rad u naredne dvije godine. Kroz njega se mora iščitati jasna liderska uloga u provođenju svih nužnih reformi. Osiguranje potpune jednakopravnosti tri konstitutivna naroda i legitimno predstavljanje neće se kroz razgovore sa partnerima moći izbjeći i ignorirati kroz izmjene Izbornog zakona BiH. To je samo jedna od ključnih reformi koje moramo završiti odmah kako bi si osigurali kandidatski status na EU putu", zaključio je predsjednik HNS-a Dragan Čović.

Kopirati
Drag cursor here to close