"Bosna i Hercegovina neće moći ostati izvan NATO-a"

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Potpisivanje protokola o pristupanju Makedonije NATO-u izazvalo je verbalni rat na relaciji Bruxelles-Moskva. Iz Bruxellesa poručuju da je ovo najbolji put za zemlje regije Zapadnog Balkana, dok Moskva uzvraća da je NATO relikt Hladnog rata koji nikada nije slušao drugu stranu. Nakon ulaska Makedonije u NATO, izvan ove organizacije naći će se samo Bosna i Hercegovina i Srbija, a to izaziva zabrinutost u Bruxellesu.

Prvi čovjek NATO-a, Jens Stoltenberg, upozorava da situacija na Zapadnom Balkanu nije zadovoljavajuća jer se Rusija ponovo miješa u unutrašnja pitanja. Stoltenberg je precizirao da je riječ o Srbiji, a u prethodnim prilikama je govorio i o Bosni i Hercegovini, piše N1 BiH.

Rusija se pokušava umiješati

"Rusija pokušava da se umiješa, Rusija pokušava da se upliće u političke procese u suverenim zemljama. NATO poštuje, i poštivao je odluke neovisnih, suverenih zemalja bez obzira na to jesu li ili nisu željele da se pridruže NATO-u . Ali u Srbiji, na primjer, su jasno rekli da se ne žele pridružiti NATO-u i mi to poštujemo. Tako da bi Rusija trebala poštovati odluku koju su donijele suverene države, bilo da one žele ili ne žele priključenje NATO-u", poručio je Stoltenberg, generalni tajnik NATO alijanse.

Makedonsko pristupanje NATO-u u Moskvi se vidi kao faktički nevažan događaj koji se koristi za podizanje tenzija između ova dva bloka.

"Potpisivanje pristupnog protokola Makedonije je više simboličan akt nego praktičan korak jer ta malena zemlja nema nikakvog značaja za Alijansu. Međutim, činjenica da je ona pristupila važna je za NATO, s obzirom na suprotstavljanje Rusiji koja ukazuje na destruktivnu ulogu Alijanse kao relikta Hladnog rata. Važno je za njih da pokažu Moskvi da baš kao što su odbili da slušaju ono što im je rečeno 1990-ih, 2000-ih i 2010-ih, da neće slušati Rusiju 2020-ih, kada će proces pristupanja Makedonije biti završen", ocijenio je Konstantin Kosačev iz Komiteta za međunarodne odnose Savjeta Ruske Federacije.

Novi sukobi?

Da će upravo stajališta spomenutih Rusije i Srbije, ali i NATO-a izazivati nove sukobe u Bosni i Hercegovini, potvrdio je nedavno i predsjedavajući Predsjedništva, Milorad Dodik, tijekom posjete Bruxellesu.

"Postoje razlike vezano za MAP i NATO bez obzira na neke ranije donesene odluke koje jesu i političke i postoje neke odredbe koje se pozivaju na Oružane snage, ali to ne može da predodredi i utvrdi konačno mišljenje o svemu", smatra Dodik.

Struka smatra da bez obzira na sve Bosna i Hercegovina neće moći ostati izvan NATO-a.

"Imajući u vidu ono što se dešavalo proteklih godina, pa i poziv Bosni i Hercegovini, ali i sve te diplomatske, operativne, ali i vojne vježbe koje je NATO Savez imao i s Republikom Srbijom izlišno je govoriti da dvije zemlje koje su ostale i ostaju van stola NATO Saveza, a to su Srbija i Bosne i Hercegovine neće doći jednog dana u poziciju da grade svoj put u okviru sjevernoatlantske alijanse", kazao je Jasmin Ahić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.

Odlaganje usvajanja Godišnjeg nacionalnog programa ne bi trebalo predstavljati problem, ali da se ne smije dozvoliti da Bosna i Hercegovina bude žrtva, poruka je iz Atlantskog vijeća Bosne i Hercegovine.

Ključni korak

"Često govorim kroz medije da ćemo mi stvarno u ovoj godini imati taj kompletan kapacitet da se ipak nađemo i oni koji su na neki način skeptici da ćemo mi ove procese da provedemo i da ćemo izraditi taj nacionalni plan. Mislim da s retorikama unazad da Bosna i Hercegovina ne može biti država zarobljenik nekih pojedinaca koji ne žele taj sigurni euroatlantski put Bosne i Hercegovine", mišljenja je Dijana Gupta, predsjednica Atlantskog vijeća Bosne i Hercegovina.

Da bi Bosna i Hercegovina napravila ključni korak prema NATO-u, trebat će prethodno odobriti godišnji nacionalni program, ali je još uvijek nejasno hoće li to uraditi aktualni ili neki novi saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.